Pametni grad i Internet stvari: Digitalno povezivanje urbanih sredina

KREDIT ZA SLIKU:
Image credit
iStock

Pametni grad i Internet stvari: Digitalno povezivanje urbanih sredina

Pametni grad i Internet stvari: Digitalno povezivanje urbanih sredina

Tekst podnaslova
Uključivanje senzora i uređaja koji koriste računarske sisteme u oblaku u komunalne usluge i infrastrukturu otvorilo je beskrajne mogućnosti, od kontrole struje i semafora u realnom vremenu do poboljšanog vremena reagovanja u hitnim slučajevima.
    • Autor:
    • Ime autora
      Quantumrun Foresight
    • Juli 13, 2022

    Sažetak uvida

    Gradovi se brzo razvijaju u pametne urbane centre, koristeći tehnologije interneta stvari (IoT) za poboljšanje javnih usluga i infrastrukture. Ovi napretci dovode do poboljšanog kvaliteta života, veće održivosti životne sredine i novih ekonomskih prilika. Ova promjena također donosi izazove u pogledu privatnosti podataka i zahtjeve za novim vještinama u tehnologiji i sajber sigurnosti.

    Pametni grad i kontekst interneta stvari

    Od 1950. godine broj ljudi koji žive u gradovima porastao je preko šest puta, sa 751 miliona na preko 4 milijarde u 2018. Očekuje se da će gradovi dodati još 2.5 milijardi stanovnika između 2020. i 2050. godine, što predstavlja administrativni izazov za gradske vlasti.

    Kako sve više ljudi migrira u gradove, općinska odjeljenja za urbanizam su pod povećanim pritiskom da održivo pružaju visokokvalitetne, pouzdane javne usluge. Kao rezultat toga, mnogi gradovi razmatraju ulaganja u pametne gradove u modernizirane digitalne mreže za praćenje i upravljanje kako bi im pomogli da upravljaju svojim resursima i uslugama. Među tehnologijama koje omogućavaju ove mreže su uređaji povezani na Internet stvari (IoT). 

    IoT je kolekcija računarskih uređaja, mehaničkih i digitalnih mašina, objekata, životinja ili ljudi opremljenih jedinstvenim identifikatorima i sposobnošću prenosa podataka preko integrisane mreže bez potrebe za interakcijom od čoveka do računara ili od čoveka do čoveka. U kontekstu gradova, IoT uređaji kao što su povezana brojila, ulična rasvjeta i senzori se koriste za prikupljanje i analizu podataka, koji se zatim koriste za poboljšanje administracije javnih komunalnih usluga, usluga i infrastrukture. 

    Evropa je, prema izvještajima, svjetski preteča u inovativnom razvoju gradova. Prema IMD Indeksu pametnih gradova 2023, osam od 10 najboljih pametnih gradova u svijetu nalazi se u Evropi, a Cirih je na prvom mjestu. Indeks koristi Indeks ljudskog razvoja (HDI), kompozitnu metriku koja uključuje očekivani životni vijek, nivoe obrazovanja i prihod po glavi stanovnika za procjenu ukupnog razvoja zemlje. 

    Ometajući uticaj

    Integracija IoT tehnologija u urbanim sredinama dovodi do inovativnih aplikacija koje direktno poboljšavaju kvalitet života stanovnika grada. U Kini, IoT senzori kvaliteta zraka nude praktičan primjer. Ovi senzori prate nivoe zagađenja vazduha i šalju upozorenja stanovnicima putem obaveštenja na pametnom telefonu kada kvalitet vazduha padne na štetne nivoe. Ove informacije u realnom vremenu omogućavaju pojedincima da minimiziraju svoju izloženost zagađenom zraku, potencijalno smanjujući pojavu respiratornih bolesti i infekcija.

    Pametne električne mreže predstavljaju još jednu značajnu primjenu IoT-a u urbanom upravljanju. Ove mreže omogućavaju dobavljačima električne energije da efikasnije upravljaju distribucijom energije, što dovodi do smanjenja operativnih troškova i poboljšane operativne efikasnosti. Uticaj na životnu sredinu je takođe primetan; optimiziranjem korištenja električne energije, gradovi mogu smanjiti svoje emisije stakleničkih plinova, posebno onih koje proizlaze iz elektrana na fosilna goriva. Osim toga, neki gradovi implementiraju stambene sisteme za skladištenje energije i solarne panele koji se povezuju na pametnu mrežu, ublažavajući stres u mreži tokom perioda najveće potražnje i omogućavajući vlasnicima kuća da ili skladište energiju za kasniju upotrebu ili prodaju višak solarne energije nazad u mrežu.

    Vlasnici kuća koji učestvuju u programima skladištenja energije i solarnih panela mogu uživati ​​u dvostrukoj koristi: doprinose održivijem energetskom sistemu dok istovremeno generišu pasivan prihod. Ovaj prihod može ojačati njihovu finansijsku stabilnost, posebno u vremenima ekonomske neizvjesnosti. Za preduzeća, usvajanje pametnih mreža znači predvidljivije i potencijalno niže troškove energije, što može poboljšati njihov krajnji rezultat. I vlade imaju koristi, jer ove tehnologije podstiču održivije gradove, smanjuju troškove zdravstvene zaštite povezane sa bolestima povezanim sa zagađenjem i promovišu energetsku nezavisnost.

    Implikacije gradova koji koriste pametne gradske IoT sisteme

    Šire implikacije većeg broja gradskih uprava koje koriste IoT tehnologiju mogu uključivati:

    • Pomak u urbanom načinu života prema većoj ekološkoj svijesti, potaknut podacima u realnom vremenu o lokalnim ekološkim uvjetima i pojedinačnim ugljičnim otiscima.
    • Povećanje usvajanja obnovljivih izvora energije od strane vlasnika kuća, stimulirano finansijskim poticajima prodaje viška solarne energije natrag u mrežu.
    • Stvaranje novih tržišnih prilika u IoT i sektorima obnovljive energije, što dovodi do rasta radnih mjesta i ekonomske diversifikacije u ovim industrijama.
    • Lokalne vlasti usvajaju transparentnije i odgovornije prakse kao odgovor na povećanu dostupnost urbanih podataka i platformi za angažovanje građana.
    • Pomak u urbanističkom planiranju ka pristupima zasnovanim na podacima, poboljšanje efikasnosti u javnom prevozu, upravljanju otpadom i distribuciji energije.
    • Povećano građansko učešće i angažman zajednice, jer stanovnici dobijaju lakši pristup informacijama i uslugama, i više mogućnosti da utiču na donošenje odluka na lokalnom nivou.
    • Povećana potražnja za stručnjacima za sajber sigurnost i profesionalcima za zaštitu privatnosti podataka, jer se općine bore sa zaštitom ogromnih količina podataka koje generiraju tehnologije pametnih gradova.
    • Postepeno smanjenje urbanog širenja, jer efikasan javni prevoz i energetski sistemi čine život u unutrašnjosti grada privlačnijim i održivijim.

    Pitanja koja treba razmotriti

    • Da li biste dozvolili gradskoj upravi da ima pristup vašim putnim podacima ako se ti podaci o putovanju koriste kao dio napora za optimizaciju saobraćaja?
    • Vjerujete li da se pametni gradski IoT modeli mogu skalirati na nivo na kojem većina gradova i mjesta može ostvariti svoje različite prednosti? 
    • Koji su rizici vezani za privatnost povezani s gradom koji koristi IoT tehnologije?