Automatizacija brige: Da li brigu o najmilijima trebamo predati robotima?

• Autor:
• Ime autora

  Quantumrun Foresight
• Oktobar 7, 2022

Sažetak uvida

Integracija robota i automatizacije u njegu transformira industriju, potencijalno smanjuje troškove i poboljšava efikasnost, ali i podiže zabrinutost zbog nezaposlenosti i smanjene ljudske empatije. Ova promjena mogla bi podstaći promjene u ulogama negovatelja, fokusirajući se na psihološku podršku i tehničko upravljanje mašinama za njegu, a istovremeno utječući na poslovne modele i vladine propise. Balansiranje tehnološkog napretka sa potrebom za ljudskim dodirom i zaštitom privatnosti ključno je u oblikovanju budućnosti brige o starima.

Kontekst brige o automatizaciji

Kako roboti i softver za automatizaciju postaju sve uobičajeniji, industrija nege se suočava s neizvjesnom budućnošću. Iako automatizacija može dovesti do smanjenja troškova i povećanja efikasnosti, ona također može rezultirati široko rasprostranjenom nezaposlenošću unutar sektora i nedostatkom empatije prema pacijentima.

Očekuje se da će zanimanja personalne asistencije (posebno u sektoru zdravstvene zaštite) biti među najbrže rastućim poslovima, doprinoseći oko 20 posto svim novim zapošljavanjima do 2026. godine, prema desetogodišnjem istraživanju američkog Biroa za statistiku rada. U isto vrijeme, mnoga zanimanja personalne asistencije iskusit će nedostatak radne snage tokom istog perioda. Konkretno, sektor brige o starima će već imati nedostatak ljudskih radnika do 10. godine, kada se predviđa da će 2030 zemlje postati „superstare“ (jedna petina stanovništva je starija od 34 godina). Očekuje se da će automatizacija umanjiti neke od teških posljedica ovih trendova. A kako se troškovi proizvodnje robota smanjuju za predviđenih 65 USD po industrijskoj mašini do 10,000. godine, više sektora će ih koristiti za uštedu na troškovima rada. 

Posebno, briga je polje zainteresirano za testiranje strategija automatizacije. Postoje primjeri robota njegovatelja u Japanu; izdaju tablete, djeluju kao pratioci starijih ili pružaju fizičku pomoć. Ovi roboti su često jeftiniji i efikasniji od svojih ljudskih kolega. Osim toga, neke mašine rade zajedno sa ljudima koji brinu o njima kako bi im pomogli da pruže bolju njegu. Ovi “kolaborativni roboti” ili koboti pomažu u osnovnim zadacima poput podizanja pacijenata ili praćenja njihove statistike. Koboti omogućavaju ljudskim njegovateljima da se fokusiraju na pružanje emocionalne podrške i psihološke skrbi svojim pacijentima, što može biti vrijednija usluga od rutinskih zadataka poput izdavanja lijekova ili kupanja.

Ometajući uticaj

Automatizacija u brizi o starima predstavlja značajnu promjenu u načinu na koji društvo pristupa brizi, sa dalekosežnim implikacijama. U prvom scenariju, gdje roboti obavljaju rutinske zadatke poput izdavanja lijekova i pružanja osnovne udobnosti, postoji rizik od komodiziranja ljudske empatije. Ovaj trend bi mogao dovesti do društvene podjele, gdje briga o ljudima postaje luksuzna usluga, povećavajući disparitete u kvaliteti nege. Kako se mašine sve više bave predvidljivim zadacima, jedinstveni ljudski aspekti njege, poput emocionalne podrške i osobne interakcije, mogli bi postati ekskluzivne usluge, dostupne uglavnom onima koji to mogu priuštiti.

Nasuprot tome, drugi scenario predviđa harmoničnu integraciju tehnologije i ljudskog dodira u brizi o starima. Ovdje roboti nisu samo izvršioci zadataka, već služe i kao pratioci i savjetnici, preuzimajući emocionalni rad. Ovaj pristup podiže ulogu osoba koje brinu o ljudima, omogućavajući im da se usredsrede na pružanje dubljih, smislenijih interakcija poput razgovora i empatije. 

Za pojedince, kvalitet i dostupnost brige o starima direktno će uticati na to kako se ove tehnologije implementiraju. Kompanije, posebno u sektoru zdravstva i tehnologije, možda će morati da se prilagode razvojem sofisticiranijih, empatičnih robota, dok istovremeno obučavaju osobe koje brinu o ljudima u specijalizovanim veštinama. Vlade će možda morati da razmotre regulatorne okvire i politike kako bi osigurale jednak pristup kvalitetnoj njezi, balansirajući tehnološki napredak sa očuvanjem ljudskog dostojanstva i empatije u brizi. 

Implikacije automatizacije brige

Šire implikacije automatizacije nege mogu uključivati: 

• Sve veća zabrinutost zbog algoritamske pristranosti koja može obučiti mašine da pretpostave da svi stariji građani i osobe sa invaliditetom postupaju slično. Ovaj trend može dovesti do više depersonalizacije, pa čak i do lošeg donošenja odluka.
• Stariji insistiraju na ljudskoj brizi umjesto robotima, navodeći kršenje privatnosti i nedostatak empatije.
• Ljudski negovatelji se preobučavaju da se fokusiraju na pružanje psihološke i savjetodavne podrške, kao i na upravljanje i održavanje mašina za negu.
• Hospicije i starački domovi koji koriste kobote zajedno s ljudskim njegovateljima kako bi automatizirali zadatke, a istovremeno pružaju ljudski nadzor.
• Vlade koje regulišu ono što je robotima dozvoljeno da rade, uključujući i ko će biti odgovoran za po život opasne greške koje počine ove mašine.
• Industrije zdravstvene zaštite prilagođavaju svoje poslovne modele kako bi integrirale napredne programe obuke za njegovatelje, fokusirajući se na psihološku podršku i tehničke vještine za upravljanje tehnologijom nege.
• Potražnja potrošača za transparentnom i etičkom upotrebom ličnih podataka u robotima za negu, što dovodi do toga da kompanije razviju jasnije politike privatnosti i bezbedne prakse rukovanja podacima.
• Pojavljuju se politike koje osiguravaju jednak pristup naprednim tehnologijama za njegu.

Pitanja koja treba razmotriti

• Ako mislite da briga treba da bude automatizovana, koji je najbolji način da se to uradi?
• Koji su drugi potencijalni rizici i ograničenja uključivanja robota u njegu?