Krhkost digitalnog sadržaja: Da li je očuvanje podataka uopće moguće danas?

• Autor:
• Ime autora

  Quantumrun Foresight
• Novembar 9, 2021

Digitalno doba, iako obiluje mogućnostima, predstavlja značajne izazove, uključujući očuvanje i sigurnost digitalnog sadržaja. Konstantna evolucija tehnologije, nedovoljno razvijeni protokoli za upravljanje podacima i ranjivost digitalnih datoteka na korupciju zahtijevaju usklađen odgovor svih sektora društva. Zauzvrat, strateška saradnja i stalna tehnološka poboljšanja u upravljanju digitalnim sadržajem mogu potaknuti ekonomski rast, unaprijediti radnu snagu i pokrenuti održivi razvoj tehnologije.

Kontekst krhkosti digitalnog sadržaja

Uspon informacionog doba pred nas je postavio jedinstvene izazove kakve prije nekoliko decenija nismo mogli ni zamisliti. Na primjer, stalna evolucija hardvera, softvera i jezika za kodiranje koji se koriste za sisteme za pohranu podataka u oblaku predstavlja značajnu prepreku. Kako se ove tehnologije mijenjaju, povećava se rizik da zastarjeli sistemi postanu nekompatibilni ili čak prestanu funkcionisati, što ugrožava sigurnost i dostupnost podataka pohranjenih u njima. 

Osim toga, protokoli za rukovanje, indeksiranje i dokumentovanje ogromnih količina podataka pohranjenih u postojećim bazama podataka su još uvijek u povojima, što postavlja ključna pitanja o odabiru podataka i određivanju prioriteta za sigurnosnu kopiju. Koje vrste podataka dajemo prioritet za skladištenje? Koje kriterijume treba da koristimo da odredimo koje su informacije od istorijske, naučne ili kulturne vrednosti? Primjer ovog izazova visokog profila je Twitter arhiva u Kongresnoj biblioteci, inicijativa pokrenuta 2010. za arhiviranje svih javnih tvitova. Projekat je okončan 2017. godine zbog sve većeg obima tvitova i poteškoća u upravljanju i činjenju dostupnim takvim podacima.

Iako se digitalni podaci ne suočavaju s problemima fizičke degradacije svojstvenim knjigama ili drugim fizičkim medijima, oni dolaze sa svojim vlastitim skupom ranjivosti. Jedinstvena oštećena datoteka ili nestabilna mrežna veza mogu izbrisati digitalni sadržaj u trenu, naglašavajući krhkost našeg online spremišta znanja. Garmin Ransomware napad 2020. služi kao oštar podsjetnik na ovu ranjivost, gdje je jedan sajber napad poremetio poslovanje kompanije širom svijeta, utječući na milione korisnika.

Ometajući uticaj

Dugoročno gledano, koraci koje poduzimaju biblioteke, repozitorijumi i organizacije poput Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO) za racionalizaciju očuvanja digitalnih podataka mogli bi imati duboke implikacije. Saradnja između ovih entiteta mogla bi rezultirati stvaranjem otpornijih sistema rezervnih kopija, pružajući zaštitu za svjetsko akumulirano digitalno znanje. Kako se takvi sistemi poboljšavaju i postaju sve rasprostranjeniji, to bi moglo značiti da kritične informacije ostaju dostupne uprkos tehničkim problemima ili sistemskim kvarovima. Google Arts & Culture projekat, koji je pokrenut 2011. godine i koji je još uvijek u toku, demonstrira takvu saradnju u kojoj se digitalna tehnologija koristi za očuvanje i dostupnost ogromnih količina umjetnosti i kulture na globalnom nivou, efektivno osiguravajući budućnost kulturnog naslijeđa čovječanstva.

U međuvremenu, sve veći fokus na rješavanju sajber-sigurnosnih rizika povezanih sa sistemima zasnovanim na oblaku je od suštinskog značaja za održavanje povjerenja javnosti i osiguranje integriteta pohranjenih podataka. Stalni napredak u sajber sigurnosti mogao bi dovesti do razvoja sigurnije infrastrukture oblaka, smanjujući rizik od kršenja podataka i jačajući povjerenje u digitalne sisteme. Primjer za to je Zakon o pripravnosti kvantnog računarstva o kibernetičkoj sigurnosti američke vlade, koji zahtijeva od agencija da pređu na sisteme koji se odupiru čak i najmoćnijim napadima kvantnog računarstva.

Štaviše, stalne nadogradnje i poboljšanja u digitalnoj infrastrukturi imaju posljedice izvan sigurnosti. Oni mogu uticati na pravni krajolik, posebno u pogledu prava intelektualne svojine i privatnosti podataka. Ovaj razvoj bi mogao zahtijevati izmjene postojećeg zakonskog okvira ili izradu novih zakona u cjelini, što bi uticalo i na privatni i na javni sektor.

Implikacije krhkosti digitalnog sadržaja

Šire implikacije krhkosti digitalnog sadržaja mogu uključivati:

• Vlade uveliko ulažu u sisteme u oblaku, uključujući zapošljavanje većeg broja IT stručnjaka kako bi osigurali sigurnost javnih podataka.
• Biblioteke koje održavaju drevne rukopise i artefakte ulažu u tehnologije koje bi im omogućile da imaju rezervnu kopiju na mreži.
• Provajderi sajber-sigurnosti neprestano nadograđuju svoje proizvode protiv sve složenijih hakerskih napada.
• Banke i druge organizacije osjetljive na informacije koje trebaju osigurati tačnost podataka i mogućnost povrata suočene sa sofisticiranijim sajber napadima.
• Pojačani interes za digitalno očuvanje dovodi do više ulaganja u tehnološko obrazovanje, što rezultira kvalifikovanom radnom snagom spremnom da se uhvati u koštac s budućim digitalnim izazovima.
• Potreba za balansiranjem očuvanja podataka sa održivošću životne sredine pokreće inovacije energetski efikasnih tehnologija skladištenja podataka, doprinoseći smanjenju emisija ugljenika u IT sektoru.
• Široko rasprostranjeni gubitak kritičnih informacija tokom vremena, što dovodi do značajnih praznina u našem kolektivnom istorijskom, kulturnom i naučnom znanju.
• Potencijal da se digitalni sadržaj izgubi ili da se njime manipuliše, podstičući nepovjerenje u internetske izvore informacija, utičući na politički diskurs i formiranje javnog mnijenja.

Pitanja koja treba razmotriti

• Mislite li da je važno održavati online spremište bitnih informacija naše civilizacije? Zašto ili zašto ne?
• Kako osiguravate očuvanje vašeg ličnog digitalnog sadržaja?