Dezinformacije i hakeri: Novosti se bore sa lažiranim pričama

• Autor:
• Ime autora

  Quantumrun Foresight
• Oktobar 5, 2022

Sažetak uvida

Lažne vijesti sada poprimaju zlokobni zaokret jer se strani propagandisti i hakeri infiltriraju na ugledne web stranice vijesti, mijenjajući sadržaj kako bi širili obmanjujuće priče. Ova taktika ne samo da ugrožava kredibilitet mejnstrim medija, već i koristi moć lažnih narativa za podsticanje onlajn propagande i informacionog rata. Opseg ovih kampanja dezinformacija proteže se na stvaranje novinarskih persona generiranih umjetnom inteligencijom i manipuliranje platformama društvenih medija, podstičući pojačan odgovor na sajber sigurnost i verifikaciju sadržaja.

Dezinformacije i kontekst hakera

Strani propagandisti počeli su koristiti hakere da izvedu jedinstveni oblik širenja lažnih vijesti: infiltriranje na web-stranice vijesti, petljanje u podatke i objavljivanje obmanjujućih online vijesti koje iskorištavaju pouzdanu reputaciju ovih novinskih agencija. Ove nove kampanje dezinformacija imaju potencijal da polako naruše javnu percepciju mejnstrim medija i novinskih organizacija. Nacionalne države i sajber kriminalci hakuju različite medije kako bi podmetnuli lažne priče kao taktiku u onlajn propagandi.

Na primjer, 2021. godine pojavili su se izvještaji da ruska vojna obavještajna služba, GRU, provodi hakerske kampanje na dezinformacijskim stranicama kao što su InfoRos i OneWorld.press. Prema visokim američkim obavještajnim dužnosnicima, GRU-ova "jedinica za psihološko ratovanje", poznata kao Jedinica 54777, bila je direktno iza kampanje dezinformacija koja je uključivala lažne izvještaje da je virus COVID-19 napravljen u SAD-u. Vojni stručnjaci strahuju da će izmišljene priče koje se predstavljaju kao prave vijesti sazreti u oružje u informacionom ratu, osmišljenom da pojača bijes, tjeskobe i strahove ljudi.

2020. godine, firma za kibernetičku sigurnost FireEye izvijestila je da Ghostwriter, grupa fokusirana na dezinformacije sa sjedištem u Rusiji, stvara i širi izmišljeni sadržaj od marta 2017. Grupa se fokusirala na klevetanje vojnog saveza NATO-a (Sjevernoatlantski savez) i američkih trupa u Poljskoj i baltičke države. Grupa je objavila neovlašteni materijal na društvenim mrežama, uključujući web stranice lažnih vijesti. Osim toga, FireEye je primijetio da Ghostwriter hakuje sisteme za upravljanje sadržajem kako bi objavili vlastite priče. Zatim su širili ove lažne priče putem lažnih e-mailova, postova na društvenim mrežama i tekstova koje su kreirali korisnici na drugim stranicama. Obmanjujuće informacije uključuju:

• Agresija američke vojske,
• NATO trupe šire korona virus, i
• NATO se priprema za invaziju na Bjelorusiju u punom obimu.

Ometajući uticaj

Jedno od novijih poprišta borbe za hakerske dezinformacione kampanje je ruska invazija Ukrajine u februaru 2022. Prokremljanska Komsomolskaja Pravda, tabloid na ruskom jeziku sa sjedištem u Ukrajini, tvrdi da su hakeri upali i objavili članak na stranici novina u kojem se navodi da je skoro 10,000 ruskih vojnika poginulo u Ukrajini. Komsomolskaya Pravda je objavila da je njen administratorski interfejs hakovan, a brojevima se manipulisalo. Iako neprovjerene, projekcije američkih i ukrajinskih zvaničnika tvrde da bi "hakirani" brojevi mogli biti tačni. U međuvremenu, od svog prvobitnog napada na Ukrajinu, ruska vlada je prisilila nezavisne medijske organizacije da zatvore i usvojila novi zakon kojim se kažnjavaju novinari koji se opiru njenoj propagandi. 

U međuvremenu, platforme društvenih medija Facebook, YouTube i Twitter objavile su da su uklonile objave koje su ciljale na kampanje dezinformacija protiv Ukrajine. Meta je otkrio da su dvije Facebook kampanje bile male i da su u ranoj fazi. Prva kampanja je uključivala mrežu od skoro 40 naloga, stranica i grupa u Rusiji i Ukrajini.

Stvorili su lažne ličnosti koje su uključivale kompjuterski generisane slike profila kako bi izgledale kao da su nezavisni novinari koji tvrde da je Ukrajina propala država. U međuvremenu, više od deset naloga povezanih sa kampanjom zabranio je Twitter. Prema glasnogovorniku kompanije, nalozi i linkovi potiču iz Rusije i dizajnirani su da utiču na javnu debatu o trenutnoj situaciji u Ukrajini putem vijesti.

Implikacije dezinformacija i hakera

Šire implikacije dezinformacija i hakera mogu uključivati: 

• Povećanje broja novinara generiranih umjetnom inteligencijom koji se pretvaraju da predstavljaju legitimne izvore vijesti, što dovodi do više dezinformacija koje preplavljuju internet.
• Tekstovi i komentari generisani veštačkom inteligencijom koji manipulišu mišljenjima ljudi o javnim politikama ili nacionalnim izborima.
• Platforme društvenih medija ulažu u algoritme koji identificiraju i brišu lažne vijesti i lažne novinarske naloge.
• Novinske kompanije ulažu u sajber sigurnost i sisteme za verifikaciju podataka i sadržaja kako bi spriječile pokušaje hakovanja.
• Hacktivisti manipulišu dezinformacionim sajtovima.
• Povećanje informacionog rata između nacionalnih država.

Pitanja koja treba razmotriti

• Kako osiguravate da su vaši izvori vijesti provjereni i legitimni?
• Kako drugačije ljudi mogu da se zaštite od izmišljenih novinskih priča?