Medicinske dezinformacije: Kako spriječiti infodemiju?

• Autor:
• Ime autora

  Quantumrun Foresight
• Novembar 10, 2022

Sažetak uvida

Nedavni porast dezinformacija u zdravstvu, posebno tokom pandemije COVID-19, promijenio je dinamiku javnog zdravlja i povjerenje u medicinske vlasti. Ovaj trend je podstakao vlade i zdravstvene organizacije da izrade strategije protiv širenja lažnih zdravstvenih informacija, stavljajući naglasak na obrazovanje i transparentnu komunikaciju. Razvojni krajolik diseminacije digitalnih informacija postavlja nove izazove i mogućnosti za javnozdravstvenu politiku i praksu, naglašavajući potrebu za budnim i prilagodljivim odgovorima.

Medicinski kontekst dezinformacija

Kriza COVID-19 dovela je do porasta cirkulacije infografika, postova na blogu, videa i komentara putem platformi društvenih medija. Međutim, značajan dio ovih informacija bio je ili djelimično tačan ili potpuno lažan. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) identificirala je ovaj fenomen kao infodemiju, okarakterizirajući ga kao široko rasprostranjeno širenje pogrešnih ili netačnih informacija tokom zdravstvene krize. Dezinformacije su utjecale na zdravstvene odluke pojedinaca, tjerajući ih na nedokazane tretmane ili protiv naučno podržanih vakcina.

U 2021. godini, širenje medicinskih dezinformacija tokom pandemije eskaliralo je do alarmantnog nivoa. Američka kancelarija glavnog hirurga prepoznala je ovo kao veliki izazov za javno zdravlje. Ljudi su, često nesvjesno, prosljeđivali ove informacije svojim mrežama, doprinoseći brzom širenju ovih neprovjerenih tvrdnji. Osim toga, brojni YouTube kanali počeli su promovirati nedokazane i potencijalno štetne "lijekove", bez čvrste medicinske podrške.

Utjecaj ovih dezinformacija ne samo da je ometao napore da se kontroliše pandemija, već je i narušio povjerenje javnosti u zdravstvene institucije i stručnjake. Kao odgovor, mnoge organizacije i vlade pokrenule su inicijative za borbu protiv ovog trenda. Fokusirali su se na edukaciju javnosti o identificiranju pouzdanih izvora i razumijevanju važnosti medicine zasnovane na dokazima. 

Ometajući uticaj

U 2020. porast dezinformacija o javnom zdravstvu doveo je do značajne debate o slobodi govora. Neki Amerikanci su tvrdili da je potrebno jasno definirati ko odlučuje jesu li medicinske informacije obmanjujuće kako bi se spriječila cenzura i potiskivanje ideja. Drugi su tvrdili da je neophodno nametati novčane kazne izvorima i pojedincima koji otvoreno šire dezinformacije ne dajući naučno podržan sadržaj o pitanjima života i smrti.

Istraživanje je 2022. godine otkrilo da Facebookov algoritam povremeno preporučuje sadržaj koji je mogao uticati na stavove korisnika protiv vakcinacije. Ovo algoritamsko ponašanje izazvalo je zabrinutost oko uloge društvenih medija u oblikovanju percepcije javnog zdravlja. Shodno tome, neki istraživači sugeriraju da bi usmjeravanje pojedinaca prema pouzdanim izvanmrežnim izvorima, kao što su zdravstveni radnici ili lokalni zdravstveni centri, moglo djelotvorno suprotstaviti širenju dezinformacija.

Godine 2021. Vijeće za istraživanje društvenih nauka, neprofitna organizacija, pokrenula je projekat Merkur. Ovaj projekat je fokusiran na istraživanje opsežnih uticaja infodemije na različite aspekte, kao što su zdravlje, ekonomska stabilnost i društvena dinamika u kontekstu pandemije. Predviđen za završetak 2024. godine, projekat Mercury ima za cilj da pruži kritične uvide i podatke vladama širom svijeta, pomažući u formuliranju učinkovitih politika za borbu protiv budućih infodemija.

Implikacije za medicinske dezinformacije

Šire implikacije za medicinske dezinformacije mogu uključivati:

• Vlade izriču novčane kazne platformama društvenih medija i organizacijama koje namjerno šire dezinformacije.
• Ranjivije zajednice na meti odmetnutih nacionalnih država i aktivističkih grupa sa medicinskim dezinformacijama.
• Upotreba sistema veštačke inteligencije za širenje (kao i za suzbijanje) dezinformacija na društvenim mrežama.
• Infodemija postaje sve češća jer sve više ljudi koristi društvene mreže kao svoj primarni izvor vijesti i informacija.
• Zdravstvene organizacije koriste ciljane informativne kampanje kako bi se fokusirale na grupe koje su najosjetljivije na dezinformacije, poput starijih i djece.
• Pružaoci zdravstvenih usluga prilagođavaju svoje komunikacijske strategije kako bi uključili obrazovanje o digitalnoj pismenosti, smanjujući podložnost pacijenata medicinskim dezinformacijama.
• Osiguravajuća društva mijenjaju politike pokrića kako bi se pozabavile posljedicama zdravstvenih odluka vođenih dezinformacijama, što utiče i na premije i na uslove pokrića.
• Farmaceutske kompanije povećavaju transparentnost u razvoju lijekova i kliničkim ispitivanjima, s ciljem izgradnje povjerenja javnosti i borbe protiv dezinformacija.

Pitanja koja treba razmotriti

• Odakle vam informacije tokom pandemije?
• Kako osiguravate da su medicinske informacije koje dobijete istinite?
• Kako drugačije vlade i zdravstvene institucije mogu spriječiti medicinske dezinformacije?