Quantumrun

KREDIT ZA SLIKU: Quantumrun

Kako će milenijalci promijeniti svijet: Budućnost ljudske populacije P2

David Tal, izdavač, futurist
@DavidTalWrites
LinkedIn

Uto, 09 - 15:2020

Milenijumci su pripremljeni da postanu ključni donosioci odluka za one trendove koji će uskoro definisati naše sadašnje stoljeće. Ovo je prokletstvo i blagoslov življenja u zanimljivim vremenima. I to je prokletstvo i blagoslov koji će vidjeti milenijale koji vode svijet iz doba oskudice u doba izobilja.

Ali prije nego što zaronimo u sve to, ko su ti milenijalci?

Milenijalci: generacija raznolikosti

Rođeni između 1980. i 2000. godine, milenijalci su sada najveća generacija u Americi i svijetu, koja broji nešto više od 100 miliona odnosno 1.7 milijardi globalno (2016.). Posebno u SAD, milenijalci su takođe najraznovrsnija generacija u istoriji; prema podacima popisa iz 2006. godine, milenijumski sastav je samo 61 posto bijelaca, od kojih su 18 posto Hispanjolci, 14 posto Afroamerikanci i 5 posto Azijci.

Druge zanimljive milenijske kvalitete pronađene tokom a pregled koje je proveo Pew Research Center otkriva da su oni najobrazovaniji u istoriji SAD; najmanje religiozni; skoro polovinu su odgajali razvedeni roditelji; a 95 posto ima barem jedan nalog na društvenim mrežama. Ali ovo je daleko od potpune slike.

Događaji koji su oblikovali milenijsko razmišljanje

Da bismo bolje razumjeli kako će milenijalci utjecati na naš svijet, prvo moramo cijeniti formativne događaje koji su oblikovali njihov pogled na svijet.

Kada su milenijalci bili djeca (ispod 10 godina), posebno oni koji su odrasli 80-ih i vrlo ranih 90-ih, većina je bila izložena porastu 24-satnih vijesti. Osnovan 1980. godine, CNN je probio novi teren u izvještavanju, naizgled učinivši da naslovi u svijetu postanu hitniji i bliži kući. Kroz ovu prezasićenost vijestima, milenijalci su odrastali gledajući efekte SAD-a Rat protiv droge, pad Berlinskog zida i protesti na Trgu Tjenanmen 1989. Dok su bili premladi da bi u potpunosti shvatili uticaj ovih događaja, na neki način, njihova izloženost ovom novom i relativno realnom mediju razmjene informacija pripremila ih je za nešto mnogo više duboko.

Kada su milenijalci ušli u tinejdžerske godine (uglavnom tokom 90-ih), našli su se kako odrastaju usred tehnološke revolucije zvane internet. Odjednom su informacije svih vrsta postale dostupne kao nikada prije. Nove metode konzumiranja kulture postale su moguće, npr. peer-to-peer mreže poput Napstera. Novi poslovni modeli postali su mogući, npr. ekonomija dijeljenja u AirBnB-u i Uberu. Novi uređaji koji podržavaju web postali su mogući, posebno pametni telefon.

Ali na prijelazu milenijuma, kada je većina milenijalaca ulazila u dvadesete, činilo se da je svijet zauzeo definitivno mračniji zaokret. Prvo se dogodio 20. septembar, a ubrzo potom rat u Avganistanu (9.) i rat u Iraku (11.), sukobi koji su se razvlačili tokom čitave decenije. Globalna svijest o našem kolektivnom utjecaju na klimatske promjene ušla je u mejnstrim, uglavnom zahvaljujući dokumentarcu Ala Gorea An Inconvenient Truth (2001). Finansijski kolaps 2003-2006. pokrenuo je produženu recesiju. A Bliski istok je ovu deceniju završio u udaru arapskog proljeća (2008.) koje je srušilo vlade, ali je na kraju dovelo do malih promjena.

Sve u svemu, godine formiranja milenijuma bile su ispunjene događajima zbog kojih se činilo da se svet oseća manjim, da poveže svet na načine koji nikada nisu iskusili u ljudskoj istoriji. Ali ove godine su također bile ispunjene događajima i spoznajama da bi njihove kolektivne odluke i način života mogli imati ozbiljne i opasne reperkusije na svijet oko njih.

Milenijski sistem vjerovanja

Djelomično kao rezultat godina formiranja, milenijalci su u velikoj mjeri liberalni, iznenađujuće optimistični i izuzetno strpljivi kada su u pitanju važne životne odluke.

Uglavnom zahvaljujući njihovoj bliskosti s internetom i njihovoj demografskoj raznolikosti, povećana izloženost milenijalaca različitim životnim stilovima, rasama i kulturama učinila ih je tolerantnijim i liberalnijim kada su u pitanju društvena pitanja. Brojke govore same za sebe u tabeli Pew Research ispod (izvor):

Drugi razlog za ovu liberalnu promjenu je zbog izuzetno visokog nivoa obrazovanja milenijalaca; Američki milenijalci su najobrazovaniji u istoriji SAD. Ovaj nivo obrazovanja je takođe veliki doprinos izuzetno optimističnim pogledima milenijalaca—a Istraživanje Pew Research otkrili da među milenijalima:

84 posto vjeruje da imaju bolje obrazovne mogućnosti;
72 posto vjeruje da imaju pristup bolje plaćenim poslovima;
64 posto vjeruje da žive u uzbudljivijim vremenima; i
56 posto vjeruje da imaju bolje prilike za stvaranje društvenih promjena.

Slična istraživanja su takođe otkrila da su milenijalci odlučno za životnu sredinu, suštinski ateisti ili agnostici (29 posto u SAD-u nisu povezani ni sa jednom religijom, što je najveći procenat ikada zabeležen), kao i ekonomski konzervativni.

Ova poslednja tačka je možda i najvažnija. S obzirom na posljedice finansijske krize 2008-9 loše tržište rada, finansijska nesigurnost milenijalaca tjera ih da odustanu od upuštanja u ključne životne odluke. Na primjer, od bilo koje generacije u istoriji SAD, milenijumske žene su najsporije rađaju djecu. Slično tome, više od četvrtine milenijalaca (muškaraca i žena). odlaganje braka dok se ne osjete finansijski spremnim za to. Ali ovi izbori nisu jedine stvari koje milenijalci strpljivo odgađaju.

Finansijska budućnost milenijalaca i njihov ekonomski uticaj

Možete reći da milenijalci imaju problematičan odnos s novcem, uglavnom zbog toga što ga nemaju dovoljno. 75 posto kažu da često brinu o svojim finansijama; 39 posto kaže da je zbog toga pod hroničnim stresom.

Dio ovog stresa potiče od visokog nivoa obrazovanja milenijalaca. Obično bi to bila dobra stvar, ali imajući u vidu da se prosječno opterećenje dugova američkog diplomca utrostručilo između 1996. i 2015. (primjetno nadmašuju inflaciju), a s obzirom na to da se milenijalci bore sa problemom zapošljavanja nakon recesije, ovaj dug je postao ozbiljna obaveza za njihove buduće finansijske izglede.

Što je još gore, milenijalci danas teško mogu sebi priuštiti da budu odrasli. Za razliku od Silent, Boomer, pa čak i Gen X generacija prije njih, milenijalci se bore da naprave "tradicionalne" velike kupovine koje oličavaju odraslo doba. Najvažnije je da se vlasništvo nad kućom privremeno zamjenjuje dugoročnim iznajmljivanjem ili živi sa roditeljima, dok interesovanje za auto svojina is postepeno i trajno zamjenjuju potpuno od strane pristup na vozila putem modernih usluga dijeljenja automobila (Zipcar, Uber, itd.).

I vjerovali ili ne, ako se ovi trendovi potraju, to bi moglo imati ozbiljne reperkusije u cijeloj ekonomiji. To je zato što su, od Drugog svjetskog rata, vlasništvo nad novim kućama i automobilima potaknule ekonomski rast. Tržište nekretnina posebno je krug za spašavanje koji tradicionalno izvlači ekonomije iz recesije. Znajući to, prebrojimo prepreke sa kojima se milenijalci suočavaju kada pokušavaju da učestvuju u ovoj tradiciji vlasništva.

1. Milenijalci diplomiraju sa istorijskim nivoima duga.

2. Većina milenijalaca počela je da ulazi u radnu snagu oko sredine 2000-ih, malo prije nego što je čekić pao s finansijskom krizom 2008-9.

3. Kako su se kompanije smanjivale i borile da ostanu na površini tokom ključnih godina recesije, mnoge su postavljale planove za trajno (i sve više) smanjenje svoje radne snage kroz ulaganja u automatizaciju poslova. Saznajte više u našoj Budućnost rada serija.

4. Ti milenijalci koji su zadržali svoja radna mjesta suočili su se sa tri do pet godina stagniranja plata.

5. Te stagnirajuće plate iscurile su u mala do umjerena godišnja povećanja plata kako se privreda oporavljala. Ali sve u svemu, ovaj potisnuti rast plata trajno je uticao na milenijumsku kumulativnu zaradu.

6. U međuvremenu, kriza je takođe dovela do mnogo strožih propisa o hipotekarnim kreditima u mnogim zemljama, povećavajući minimalni iznos učešća potreban za kupovinu nekretnine.

Sve u svemu, veći dug, manje poslova, stagnirajuće plate, manje štednje i mnogo strožiji propisi o hipotekama drže milenijalce podalje od "dobrog života". I iz ove situacije, strukturna obaveza se uvukla u globalni ekonomski sistem, koja će decenijama činiti budući rast i oporavak nakon recesije ozbiljno sporim.

Ipak, postoji srebrna linija za sve ovo! Iako su milenijalci možda bili prokleti zbog lošeg vremena kada su ušli u radnu snagu, njihova zajednička demografska veličina i njihova udobnost s tehnologijom uskoro će im omogućiti da zarađuju u velikoj mjeri.

Kada milenijalci preuzmu ured

Dok starija generacija X-a počinje da preuzima vodeće pozicije Boomera tokom 2020-ih, mlađa generacija X-a će doživjeti neprirodnu zamjenu putanje njihovog napredovanja u karijeri od strane mlađih i tehnološki daleko naprednijih milenijalaca.

"Ali kako se to može dogoditi?" pitate, 'Zašto milenijalci napreduju u profesionalnom smislu?' Pa, nekoliko razloga.

Prvo, demografski gledano, milenijalci su još uvijek relativno mladi i brojčano nadmašuju generaciju X-a dva prema jedan. Samo iz ovih razloga, oni sada predstavljaju najatraktivniji (i pristupačniji) fond za zapošljavanje koji bi zamijenio prosječni poslodavac koji odlazi u penziju. Drugo, pošto su odrasli uz internet, milenijalci se mnogo ugodnije prilagođavaju tehnologijama omogućenim za web nego prethodne generacije. Treće, milenijalci u prosjeku imaju viši nivo obrazovanja od prethodnih generacija, i što je još važnije, obrazovanje koje je aktuelnije s današnjim promjenjivim tehnologijama i poslovnim modelima.

Ove kolektivne prednosti počinju da isplaćuju prave dividende na bojnom polju na radnom mestu. Zapravo, današnji poslodavci već počinju da restrukturiraju svoje uredske politike i fizičko okruženje kako bi odražavali milenijumske preferencije.

Kompanije počinju da dozvoljavaju povremene dane rada na daljinu, fleksibilno radno vreme i komprimovane radne nedelje, sve kako bi zadovoljile želju milenijalaca za većom fleksibilnošću i kontrolom nad njihovim balansom između posla i privatnog života. Dizajn ureda i sadržaji postaju udobniji i ugodniji. Nadalje, korporativna transparentnost i rad ka 'višoj svrsi' ili 'misiji' postaju osnovne vrijednosti koje budući poslodavci pokušavaju utjeloviti kako bi privukli vrhunske milenijumske zaposlenike.

Kada milenijalci preuzmu politiku

Milenijalci će početi preuzimati rukovodeće pozicije u vladi oko kasnih 2030-ih do 2040-ih (otprilike kada uđu u svoje kasne 40-te i 50-e). No, iako će možda proći još dvije decenije prije nego što počnu posjedovati stvarnu moć nad svjetskim vladama, sama veličina njihove generacijske kohorte (100 miliona u SAD-u i 1.7 milijardi u svijetu) znači da će do 2018. — kada svi oni dostignu dob za glasanje — postati glasački blok koji je prevelik za ignorisanje. Istražimo dalje ove trendove.

Prvo, kada je riječ o političkim sklonostima milenijalaca, o 50 posto sebe smatraju političkim nezavisnim. Ovo pomaže da se objasni zašto je ova generacija daleko manje pristrasna od generacija Gen X i Boomer iza njih.

Ali koliko god da su nezavisni, kada glasaju, većinom glasaju za liberale (vidi Pew Research grafikon ispod). I upravo bi ova liberalna sklonost mogla vrlo dobro pomjeriti globalnu politiku primjetno ulijevo tokom 2020-ih.

Uz to, čudna začkoljica u vezi s liberalnim sklonostima milenijalaca je to što se značajno pomiče udesno kao njihovi prihodi rastu. Na primjer, dok milenijalci imaju pozitivne osjećaje oko koncepta socijalizma, na pitanje bez obzira da li slobodno tržište ili vlada treba da upravljaju ekonomijom, 64% preferira prvo naspram 32% drugo.

U prosjeku, to znači da kada milenijalci uđu i u svoje prve godine generiranja prihoda i aktivnog glasanja (oko 2030-ih), njihovi obrasci glasanja mogu početi podržavati fiskalno konzervativne (ne nužno socijalno konzervativne) vlade. Ovo bi ponovo pomerilo globalnu politiku nazad udesno, bilo u korist centrističkih vlada ili možda čak tradicionalnih konzervativnih vlada, u zavisnosti od zemlje.

Ovo ne odbacuje važnost glasačkih blokova Gen X i Boomer. Ali realnost je da će konzervativnija Boomer generacija početi primetno da se smanjuje tokom 2030-ih (čak i sa inovacijama koje produžavaju život koji su trenutno u pripremi). U međuvremenu, Gen Xers, koji će preuzeti političku vlast na globalnom nivou, između 2025. i 2040. godine, već se vidi da glasa od centra do liberala. Sve u svemu, to znači da će milenijalci sve više igrati ulogu kreatora u budućim političkim nadmetanjima, barem do 2050. godine.

A kada je reč o stvarnim politikama koje će milenijalci podržavati ili zagovarati, one će verovatno uključivati povećanje digitalizacije vlade (npr. stvaranje vladinih institucija da rade kao kompanije iz Silicijumske doline); podržavanje politike zaštite životne sredine u vezi s obnovljivom energijom i oporezivanje ugljika; reforma obrazovanja kako bi ono postalo pristupačnije; i rješavanje pitanja buduće imigracije i masovne migracije.

Budući izazovi u kojima će milenijalci pokazati liderstvo

Koliko god da su gore navedene političke inicijative važne, milenijalci će se sve više naći na čelu niza jedinstvenih i novih izazova s kojima će se njihova generacija prva suočiti.

Kao što je već spomenuto, prvi od ovih izazova uključuje reformisanje obrazovanja. Sa pojavom Ogromni otvoreni online kursevi (MOOC), pristup obrazovanju nikada nije bio lakši i pristupačniji. Ipak, to su skupe diplome i praktični tehnički kursevi koji su mnogima nedostižni. S obzirom na potrebu stalnog prekvalifikacija za tržište rada koje se mijenja, kompanije će iskusiti pritisak da bolje prepoznaju i vrednuju online diplome, dok će vlade iskusiti pritisak da obrazovanje nakon srednje škole učine besplatnim (ili gotovo besplatnim) za sve.

Millennials će također biti u prvom planu kada je riječ o novoj vrijednosti pristup nad vlasništvom. Kao što je ranije spomenuto, milenijalci se sve više odriču posjedovanja automobila u korist pristupa uslugama dijeljenja automobila, iznajmljivanja domova umjesto nošenja hipoteke. Ali ova ekonomija dijeljenja se lako može primijeniti na iznajmljivanje namještaja i druge robe.

Slično, jednom 3D štampači postanu uobičajeni kao mikrovalne pećnice, to će značiti da svako može odštampati svakodnevne stvari koje su mu potrebne, umjesto da ih kupuje u maloprodaji. Baš kao što je Napster poremetio muzičku industriju čineći pesme univerzalno dostupnim, mainstream 3D štampači će imati isti uticaj na većinu proizvedenih proizvoda. A ako ste mislili da je rat za intelektualnu svojinu između torrent sajtova i muzičke industrije loš, samo sačekajte da 3D štampači postanu dovoljno napredni da štampaju patike visokih performansi u vašem domu.

Nastavljajući sa ovom temom vlasništva, sve veće prisustvo milenijalaca na internetu će vršiti pritisak na vlade da donesu zakon o pravima koji štiti građane online identitete. Naglasak ovog zakona (ili različitih njegovih globalnih verzija) bit će osigurati da ljudi uvijek:

● Vlasnik podataka generiranih o njima putem digitalnih usluga koje koriste, bez obzira s kim ih dijele;

● posjeduju podatke (dokumente, slike, itd.) koje kreiraju koristeći eksterne digitalne usluge (besplatne ili plaćene);

● Kontrolišite ko dobija pristup njihovim ličnim podacima;

● Imaju mogućnost kontrole koje lične podatke dijele na granularnom nivou;

● Imaju detaljan i lako razumljiv pristup prikupljenim podacima o njima;

● Imaju mogućnost trajnog brisanja podataka koje su već podijelili.

Dodajući ovim novim ličnim pravima, milenijalci će također morati zaštititi svoja lične zdravstvene podatke. Sa porastom jeftine genomike, zdravstveni radnici će uskoro dobiti pristup tajnama naše DNK. Ovaj pristup će značiti personaliziranu medicinu i tretmane koji mogu izliječiti većinu bolesti ili invaliditeta koji imate (saznajte više u našoj Budućnost zdravlja serije), ali ako bi ovim podacima pristupio vaš budući osiguravač ili poslodavac, to bi moglo dovesti do početaka genetske diskriminacije.

Vjerovali ili ne, milenijalci će na kraju imati djecu, a mnogi od mlađih milenijalaca će biti prvi roditelji koji će dobiti mogućnost da genetski modifikuju svoju bebu. U početku će se ova tehnologija koristiti samo za sprječavanje ekstremnih urođenih mana i genetskih bolesti. Ali etika koja uključuje ovu tehnologiju brzo će se proširiti izvan osnovnog zdravlja. Saznajte više u našoj Budućnost ljudske evolucije serija.

Do kasnih 2030-ih, provođenje zakona i sudski sporovi bit će temeljno restrukturirani kada tehnologija Brain-Computer Interface (BCI) sazrije do tačke u kojoj kompjuteri koji čitaju ljudske misli postaje moguće. Milenijumci će tada morati da odluče da li je moralno čitati nečije misli kako bi potvrdili nevinost ili krivicu.

Treba li prva istina umjetne inteligencije (AI) koji se pojave do 2040-ih, milenijalci će morati da odluče koja prava da im damo. Što je još važnije, morat će odlučiti koliko pristupa AI može imati za kontrolu našeg vojnog oružja. Trebamo li dopustiti samo ljudima da se bore u ratovima ili bismo trebali ograničiti svoje žrtve i pustiti robote da se bore u našim bitkama?

Sredinom 2030-ih doživjet će kraj jeftinog, prirodno uzgojenog mesa na globalnoj razini. Ovaj događaj će značajno pomaknuti milenijumsku ishranu u više veganski ili vegetarijanski smjer. Saznajte više u našoj Budućnost hrane serija.

Od 2016. godine više od polovine svjetske populacije živi u gradovima. Do 2050. 70 posto svijeta će živjeti u gradovima, a blizu 90 posto u Sjevernoj Americi i Evropi. Milenijalci će živjeti u urbanom svijetu i zahtijevat će da njihovi gradovi dobiju veći utjecaj na političke i porezne odluke koje se tiču njih.

Konačno, milenijalci će biti prvi ljudi koji će kročiti na Mars u našoj prvoj misiji na crvenu planetu, vjerovatno sredinom 2030-ih.

Milenijumski pogled na svet

Sve u svemu, milenijalci će doći na svoje usred svijeta koji je naizgled zaglavljen u stalnom stanju kretanja. Osim što će pokazati vodstvo u gore navedenim trendovima, milenijalci će također morati podržati svoje prethodnike Gen X jer se nose s početkom još većih trendova kao što su klimatske promjene i automatizacija mašina za preko 50 posto današnjih (2016.) profesija.

Srećom, visok nivo obrazovanja milenijalaca će se pretočiti u čitavu generaciju novih ideja za rješavanje svih ovih izazova i još mnogo toga. Ali milenijalci će također imati sreće jer će biti prva generacija koja će sazreti u novu eru obilja.

Uzmite u obzir ovo, zahvaljujući internetu, komunikacija i zabava nikada nisu bili jeftiniji. Hrana postaje jeftinija kao dio tipičnog američkog budžeta. Odjeća je sve jeftinija zahvaljujući prodavačima brze mode kao što su H&M i Zara. Odricanjem od vlasništva automobila prosječna osoba će uštedjeti otprilike 9,000 dolara godišnje. Kontinuirano obrazovanje i obuka vještina će s vremenom ponovo postati pristupačna ili besplatna. Lista se može i proširit će se s vremenom, ublažavajući stres koji će milenijalci doživjeti dok proživljavaju ova vremena koja se agresivno mijenjaju.

Dakle, sljedeći put kada budete razgovarali s milenijalima o tome da su lijeni ili imaju pravo, odvojite trenutak i cijenite ogromnu ulogu koju će imati u oblikovanju naše budućnosti, ulogu koju nisu tražili, i odgovornost koju samo ovo generacija je jedinstveno sposobna da preuzme.