Trendovi koji guraju naš obrazovni sistem ka radikalnim promjenama: Budućnost obrazovanja P1

Reforma obrazovanja je popularna, ako ne i rutinska, tema razgovora koja se izvlači tokom izbornih ciklusa, ali obično sa malo stvarnih reformi koje treba pokazati. Srećom, ova nevolja pravih reformatora obrazovanja neće još dugo trajati. Zapravo, u naredne dvije decenije će se sva ta retorika pretvoriti u tešku i sveobuhvatnu promjenu.

Zašto? Budući da ogroman broj tektonskih društvenih, ekonomskih i tehnoloških trendova počinje da se pojavljuje zajedno, trendovi koji će zajedno prisiliti obrazovni sistem da se prilagodi ili potpuno raspadne. Slijedi pregled ovih trendova, počevši od najmanje istaknutog do najviše.

Razvijajući mozak Centennials-a zahtijeva nove strategije podučavanja

Rođeni između ~2000. i 2020. godine i pretežno djeca od Gen Xers, današnji stogodišnji tinejdžeri će uskoro postati najveća svjetska generacijska kohorta. Oni već predstavljaju 25.9 posto američke populacije (2016.), 1.3 milijarde širom svijeta; i do trenutka kada se njihova kohorta završi do 2020. godine, oni će predstavljati između 1.6 do 2 milijarde ljudi širom svijeta.

Prvo se raspravljalo u treće poglavlje naše Budućnost ljudske populacije serije, jedinstvena osobina stogodišnjica (barem onih iz razvijenih zemalja) je da se njihov prosječni raspon pažnje danas smanjio na 8 sekundi, u poređenju sa 12 sekundi 2000. godine. Rane teorije ukazuju na ekstenzivnu izloženost Centennials-a internetu kao krivca za ovaj deficit pažnje. 

Štaviše, umovi stogodišnjica postaju manje sposobni da istražuju složene teme i pamte velike količine podataka (tj. osobine u kojima su računari bolji), dok postaju daleko vještiji u prebacivanju između mnogih različitih tema i aktivnosti i razmišljaju nelinearno (tj. osobine povezane s apstraktnim mišljenjem koje sa kojima se računari trenutno bore).

Ovi nalazi predstavljaju suštinske promjene u načinu razmišljanja i učenja današnje djece. Obrazovni sistemi koji razmišljaju o budućnosti će morati da restrukturiraju svoje stilove podučavanja kako bi iskoristili jedinstvene kognitivne snage Centennialsa, a da ih ne zaglave u napamet i zastarjelim praksama pamćenja iz prošlosti.

Rastući životni vijek povećava potražnju za cjeloživotnim obrazovanjem

Prvo se raspravljalo u šesto poglavlje naše serije Budućnost ljudske populacije, do 2030. godine, niz revolucionarnih lijekova i terapija za produženje života ući će na tržište koji će ne samo produžiti očekivani životni vijek prosječne osobe već i preokrenuti efekte starenja. Neki naučnici u ovoj oblasti predviđaju da bi oni rođeni nakon 2000. godine mogli postati prva generacija koja će živjeti do 150 godina. 

Iako ovo može zvučati šokantno, imajte na umu da su oni koji žive u razvijenim zemljama već vidjeli da se njihov prosječan životni vijek povećao sa ~35 u 1820. na 80 u 2003. Ovi novi lijekovi i terapije samo će nastaviti ovaj trend produženja života do tačke u kojoj, možda bi 80 uskoro moglo postati novih 40. 

Ali kao što ste možda pretpostavili, loša strana ovog rastućeg očekivanog životnog vijeka je to što će naš moderni koncept starosne granice za odlazak u penziju uskoro postati u velikoj mjeri zastario – barem do 2040. Razmislite o tome: ako doživite 150 godina, nema šanse da radite za 45 godina (počevši od 20. godine do standardne starosne dobi za penzionisanje od 65 godina) biće dovoljno za finansiranje godina penzionisanja u vrijednosti od skoro jednog stoljeća. 

Umjesto toga, prosječna osoba koja živi do 150 godina možda će morati da radi do svojih 100 da bi priuštila penziju. I tokom tog vremenskog perioda, potpuno nove tehnologije, profesije i industrije će se pojaviti prisiljavajući ljude da uđu u stanje stalnog učenja. To može značiti pohađanje redovnih časova i radionica kako bi postojeće vještine bile aktuelne ili vraćanje u školu svakih nekoliko decenija kako bi stekli novu diplomu. To također znači da će obrazovne institucije morati više ulagati u svoje programe za zrele studente.

Smanjenje vrijednosti diplome

Vrijednost univerzitetske i fakultetske diplome opada. Ovo je u velikoj mjeri rezultat osnovne ekonomije ponude i potražnje: kako diplome postaju sve uobičajenije, one prelaze u okvir za potvrdu preduvjeta, a ne u ključnu razliku u očima menadžera za zapošljavanje. S obzirom na ovaj trend, neke institucije razmatraju načine da zadrže vrijednost diplome. Ovo je nešto što ćemo pokriti u sledećem poglavlju.

Povratak zanata

Diskutovano u četvrto poglavlje naše Budućnost rada serije, u naredne tri decenije će se pojaviti bum u potražnji za ljudima obrazovanim za stručne zanate. Uzmite u obzir ove tri tačke:

• Obnova infrastrukture. Veliki dio naših puteva, mostova, brana, vodovodnih/kanalizacijskih cijevi i naše električne mreže izgrađen je prije više od 50 godina. Naša infrastruktura je izgrađena za neko drugo vrijeme i sutrašnje građevinske ekipe će morati zamijeniti veći dio u narednoj deceniji kako bi se izbjegle ozbiljne opasnosti po javnu sigurnost.
• Prilagođavanje klimatskim promjenama. Slično, naša infrastruktura nije izgrađena samo za neko drugo vrijeme, već je izgrađena i za mnogo blažu klimu. Kako svjetske vlade odlažu donošenje teških odluka koje su potrebne borba protiv klimatskih promjena, svjetske temperature će nastaviti rasti. Sve u svemu, to znači da će se regije svijeta morati braniti od sve toplijih ljeta, zima gustih snijega, prekomjernih poplava, žestokih uragana i porasta nivoa mora. Infrastruktura u većem dijelu svijeta morat će se nadograditi kako bi se pripremila za ove buduće ekološke ekstreme.
• Rekonstrukcija zelenih zgrada. Vlade će također pokušati da se bore protiv klimatskih promjena tako što će ponuditi zelene grantove i porezne olakšice za rekonstrukciju našeg trenutnog zaliha komercijalnih i stambenih zgrada kako bismo ih učinili efikasnijim.
• Energija nove generacije. Do 2050. godine veliki dio svijeta će morati u potpunosti zamijeniti zastarjelu energetsku mrežu i elektrane. Oni će to učiniti tako što će ovu energetsku infrastrukturu zamijeniti jeftinijim, čistijim i obnovljivim izvorima koji maksimiziraju energiju, povezanim pametnom mrežom sljedeće generacije.

Svi ovi projekti obnove infrastrukture su masivni i ne mogu se povjeriti vanjskim izvršiteljima. To će predstavljati značajan postotak budućeg rasta radnih mjesta, upravo kada budućnost radnih mjesta postaje mučna. To nas dovodi do naših posljednjih nekoliko trendova.

Startapi iz Silicijumske doline žele da uzdrmaju obrazovni sektor

Vidjevši stabilnu prirodu trenutnog obrazovnog sistema, niz startupa počinje da istražuje kako da reinženjering isporuku obrazovanja za online eru. Dalje istraženi u kasnijim poglavljima ove serije, ovi startupi rade na održavanju predavanja, čitanja, projekata i standardiziranih testova u potpunosti online u nastojanju da smanje troškove i poboljšaju pristup obrazovanju širom svijeta.

Stagnirajući prihodi i inflacija potrošača pokreću potražnju za obrazovanjem

Od ranih 1970-ih do danas (2016.), rast prihoda za donjih 90 posto Amerikanaca je ostao uglavnom ravna. U međuvremenu, inflacija u tom istom periodu je eksplodirala sa porastom potrošačkih cijena otprilike 25 puta. Neki ekonomisti vjeruju da je to zbog odlaska SAD-a od zlatnog standarda. Ali bez obzira na to što nam povijesne knjige govore, rezultat je da danas nivo nejednakosti bogatstva, kako u SAD-u tako i u svijetu, dostiže opasnim visinama. Ova rastuća nejednakost gura one sa sredstvima (ili pristupom kreditima) ka sve višim nivoima obrazovanja da se popnu na ekonomskoj ljestvici, ali kao što će sljedeća tačka pokazati, čak ni to možda neće biti dovoljno. 

Sve veća nejednakost se učvršćuje u obrazovni sistem

Opća mudrost, zajedno sa dugačkom listom studija, govori nam da je visoko obrazovanje ključ za izbjegavanje zamke siromaštva. Međutim, dok je pristup visokom obrazovanju postao demokratizovaniji u proteklih nekoliko decenija, ostaje neka vrsta "klasnog plafona" koji počinje da se zaključava u određenom nivou društvene stratifikacije. 

U njenoj knjizi, Pedigre: Kako elitni studenti dobijaju elitne poslove, Lauren Rivera, vanredni profesor na Kellogg School of Management na Univerzitetu Northwestern, opisuje kako menadžeri za zapošljavanje u vodećim američkim konsultantskim agencijama, investicionim bankama i advokatskim firmama imaju tendenciju da regrutuju većinu svojih zaposlenih sa 15-20 najboljih univerziteta u zemlji. Rezultati testova i istorija zaposlenja nalaze se pri dnu razmatranja zapošljavanja. 

S obzirom na ovu praksu zapošljavanja, u narednim decenijama bi se moglo nastaviti sa povećanjem nejednakosti u društvenim prihodima, posebno ako većina Centennials-a i zrelih studenata koji se vraćaju budu isključeni iz vodećih institucija u zemlji.

Sve veći troškovi obrazovanja

Rastući faktor u gore pomenutom pitanju nejednakosti je sve veći trošak visokog obrazovanja. Dalje obrađena u sledećem poglavlju, ova inflacija troškova postala je stalna tema za razgovor tokom izbora i sve bolnija tačka na novčanicima roditelja širom Severne Amerike.

Roboti će uskoro ukrasti polovinu svih ljudskih poslova

Pa, možda ne pola, ali prema nedavnom Oksfordski izvještaj47 posto današnjih poslova će nestati do 2040-ih, uglavnom zbog automatizacije mašina.

Redovno izvještavan u štampi i detaljno istražen u našoj seriji Budućnost rada, ovo robotsko preuzimanje tržišta rada je neizbježno, iako postepeno. Sve sposobniji roboti i kompjuterski sistemi počeće tako što će zauzeti niskokvalifikovane, manuelne poslove, kao što su oni u fabrikama, isporuka i domara. Zatim će krenuti za poslovima srednje stručne spreme u oblastima kao što su građevinarstvo, maloprodaja i poljoprivreda. A onda će krenuti za poslovima bijelih okovratnika u financijama, računovodstvu, informatici i još mnogo toga. 

U nekim slučajevima će čitave profesije nestati, u drugim će tehnologija poboljšati produktivnost radnika do tačke u kojoj vam jednostavno neće trebati toliko ljudi da biste obavili posao. Ovo se naziva strukturna nezaposlenost, gdje su gubici radnih mjesta posljedica industrijske reorganizacije i tehnoloških promjena.

Osim određenih izuzetaka, nijedna industrija, polje ili profesija nisu potpuno sigurni od napredovanja tehnologije. I upravo iz tog razloga reforma obrazovanja je danas hitnija nego što je ikada bila. Ubuduće, učenici će morati da se obrazuju sa veštinama sa kojima se kompjuteri bore (socijalne veštine, kreativno razmišljanje, multidisciplinarnost) u odnosu na one u kojima se ističu (ponavljanje, pamćenje, računanje).

Sve u svemu, teško je predvidjeti koji poslovi mogu postojati u budućnosti, ali je vrlo moguće osposobiti sljedeću generaciju da bude prilagodljiva onome što budućnost ima. U narednim poglavljima ćemo istražiti pristupe koje će naš obrazovni sistem koristiti da bi se prilagodio gore navedenim trendovima koji su protiv njega.

Serijal o budućnosti obrazovanja

Diplome koje će postati besplatne, ali će uključivati ​​datum isteka: Budućnost obrazovanja P2

Budućnost nastave: Budućnost obrazovanja P3

Stvarno naspram digitalnog u mješovitim školama sutrašnjice: Budućnost obrazovanja P4