Agencije za borbu protiv dezinformacija: Borba protiv dezinformacija se intenzivira

KREDIT ZA SLIKU:
Image credit
iStock

Agencije za borbu protiv dezinformacija: Borba protiv dezinformacija se intenzivira

Agencije za borbu protiv dezinformacija: Borba protiv dezinformacija se intenzivira

Tekst podnaslova
Zemlje osnivaju odjele za borbu protiv dezinformacija jer nacionalne politike i izbori postaju pod velikim utjecajem propagande.
    • Autor:
    • Ime autora
      Quantumrun Foresight
    • Oktobar 3, 2023

    Sažetak uvida

    Zemlje osnivaju specijalizirane agencije za borbu protiv širenja dezinformacija i lažnih vijesti. Švedska Agencija za psihološku odbranu ima za cilj da zaštiti naciju od dezinformacija i psihološkog rata, sarađujući sa različitim sektorima društva. Finska je zauzela obrazovni pristup, ciljajući građane i studente sa programima koji uče kako da razaznaju lažne informacije. U SAD-u, Ministarstvo odbrane ulaže milione u tehnologiju za otkrivanje izmanipulisanih medija poput deepfakesa. Ove inicijative upućuju na širi trend: više nacija može stvoriti odjele za borbu protiv dezinformacija, što će dovesti do povećanja zapošljavanja u ovoj oblasti, prilagođavanja obrazovnih programa i sve većih regulatornih mjera.

    Kontekst agencija za borbu protiv dezinformacija

    Švedska je 2022. godine osnovala Švedsku agenciju za psihološku odbranu stvorenu da zaštiti zemlju od dezinformacija, propagande i psihološkog rata. Osim toga, Švedska se nada da će odbraniti svoje nacionalne izbore od kampanja dezinformacija, poput onih koje su pokrenute protiv kampanja za predsjedničke izbore u SAD-u 2016. i 2021. godine. 45 zaposlenih u agenciji radit će sa švedskim oružanim snagama i elementima civilnog društva, kao što su mediji, univerziteti i centralna vlada, da ojačaju psihološku odbranu zemlje. 

    Prema predstojećem istraživanju za Švedsku agenciju za civilne nepredviđene situacije (MSB), čak 10 posto Šveđana čita Sputnjik News, ruski međunarodni propagandni list. Sputnjikovo izvještavanje o Švedskoj često ismijava zemlju zbog njenih feminističkih i inkluzivnih uvjerenja, prikazujući njenu vladu i institucije kao slabe i neefikasne, istovremeno umanjujući rizik Rusije da obeshrabruje članstvo u NATO-u. Prema prethodnim izvještajima, napori ruske propagande u Švedskoj povezani su sa širom strategijom polarizacije debate i posijanja podjela širom Evrope. Agencija želi da postigne ravnotežu između borbe protiv propagande, a istovremeno pokušava da reguliše javno informisanje.

    Ometajući uticaj

    Možda jedan od najuspješnijih programa protiv dezinformacija do sada je finski. Kurs je dio programa za borbu protiv lažnih vijesti koji sponzorira vlada, a koji je započeo 2014. godine i usmjeren je na građane, studente, novinare i političare o tome kako se boriti protiv lažnih informacija koje imaju za cilj sijanje razdora. Vladin plan samo je jedna komponenta višesmjernog, međusektorskog pristupa koji zemlja koristi da obrazuje sve uzraste o današnjem sofisticiranom digitalnom okruženju i kako će ono potencijalno evoluirati. Dijeljenje granice sa Rusijom učinilo je Finsku izuzetno opreznom u pogledu propagande otkako je prije jednog stoljeća proglasila nezavisnost od Rusije. Finska je 2016. godine zatražila pomoć američkih stručnjaka kako bi educirali službenike o tome kako otkriti lažne vijesti, zašto se šire i kako se boriti protiv njih. Školski sistem je također ažuriran kako bi se više fokusirao na kritičko razmišljanje. U razredima K-12 učenici se podučavaju o nedavnim globalnim događajima i kako analizirati njihov uticaj na njihove živote. Ovo uključuje učenje da se dođu do pouzdanih informacija i identificiraju znakove duboko lažnog sadržaja.

    U međuvremenu, u SAD-u, Ministarstvo odbrane (DOD) troši milione dolara na različite tehnologije kako bi automatski otkrilo manipulisane video zapise i slike kako se tehnologija deepfake poboljšava. Prema DOD-u, ova tehnologija ima uticaj na nacionalnu sigurnost. Program medijske forenzike u Agenciji za napredna istraživanja u oblasti odbrane (DARPA) vjeruje da je manipulacija video zapisima i slikama postala mnogo lakša nego što je ranije bilo moguće. Cilj agencije je da predvidi “strateško iznenađenje” i reakciju svijeta na tehnološki napredak prije nego što se dogode. Program medijske forenzike agencije je na polovini svog četvorogodišnjeg istraživačkog projekta i već je uložio više od 68 miliona dolara u ove tehnologije. Zaključili su da će mogućnost automatske izmjene fotografija i bez stručnosti stići mnogo prije nego što se očekivalo. 

    Šire implikacije agencija za borbu protiv dezinformacija

    Moguće implikacije agencija za borbu protiv dezinformacija mogu uključivati: 

    • Razvijenije zemlje osnivaju svoje odjele za borbu protiv dezinformacija za borbu protiv farmi trolova i uspona deepfake tehnologije. Najbolje prakse i razmjena podataka između ovih agencija će postati sve češća.
    • Vladine agencije za borbu protiv dezinformacija ulaze u partnerstva za finansiranje sa domaćim medijima i kompanijama društvenih medija kako bi sarađivale na tehnologijama i taktikama za borbu protiv dezinformacija.
    • Deepfake softver i aplikacije se brzo razvijaju i ovim agencijama postaju sve teže otkriti.
    • Sve veći broj zaposlenih koji se regrutuju u prostor za borbu protiv dezinformacija, uključujući programere, programere, istraživače, naučnike i edukatore.
    • Zemlje kreiraju nove nastavne planove i programe i obrazovne programe o prepoznavanju lažnih vijesti i videa.
    • Povećana regulativa i sudski sporovi o kampanjama dezinformacija i lažnih zločina. 

    Pitanja koja treba razmotriti

    • Kako prepoznati deepfake sadržaj?
    • Kako se drugačije agencije za borbu protiv dezinformacija mogu boriti protiv dezinformacija?