Klimatske promjene i ljudsko tijelo: Ljudi se loše prilagođavaju klimatskim promjenama

• Autor:
• Ime autora

  Quantumrun Foresight
• Septembar 25, 2023

Sažetak uvida

Sve veći broj istraživanja naglašava štetne utjecaje klimatskih promjena na zdravlje ljudi. Povećanje globalnih temperatura čini ljude sklonijim toplotnom udaru, dehidraciji i drugim bolestima izazvanim toplotom. Zagađenje zraka također doprinosi respiratornim problemima i stanju kože, dodatno pogoršavajući postojeće zdravstvene probleme.

Klimatske promjene i tijelo mijenja kontekst

U poređenju sa predindustrijskim periodom 1850-1900, temperatura Zemljine površine je doživjela porast od približno 1.09°C (sa procijenjenim rasponom između 0.95-1.20°C). Kako se globalne temperature i dalje približavaju pragu od 1.5-2°C, vjerovatno će doći do dramatičnog porasta ekstremnih vremenskih pojava, široko rasprostranjenog izumiranja, značajnih efekata na opskrbu hranom i sigurnost vode, kao i raznih društveno-ekonomskih poremećaja. Mjere koje su do sada poduzete za rješavanje klimatskih promjena nisu bile dovoljne za rješavanje povezanih izazova. Većina scenarija koje je pružio Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) predviđaju da će globalna temperatura premašiti prag od 1.5°C do 2040. godine. 

Prema Journal of Women's Health, klimatske i ekološke promjene (CEC) mogu utjecati na spolno sazrijevanje, plodnost, ishod trudnoće, zdravlje novorođenčadi, laktaciju i menopauzu. Rastuće temperature, povećani zagađivači, ultraljubičasto (UV) zračenje i toksini u zraku i prehrambenim sistemima doprinose slabijim i manje raznolikim mikrobiomima kože, koji su osjetljiviji na bolesti poput raka. Nadalje, ekstremni vremenski događaji poput poplava, šumskih požara i uragana povezani su s porastom dermatoloških problema.

Ometajući uticaj

Prema Međunarodni časopis za istraživanje životne sredine i javno zdravlje, globalna prosječna starost menarhe (prve menstruacije) se smanjuje, vjerovatno zbog poremećene dostupnosti hrane, nutritivnih faktora ili povećane izloženosti toksinima i zagađivačima. Osim toga, studija iz 2022. objavljena u Časopis za zdravlje žena Analizirajući skoro 33 miliona porođaja u SAD-u, pronađene su veze između vrućine i prijevremenog porođaja, niske porođajne težine i mrtvorođenosti. 

Dojenje takođe može biti pod uticajem, jer majčino mleko može sadržati zagađivače životne sredine. Lipofilni zagađivači (oni koji se rastvaraju u mastima ili lipidima) mogu uzrokovati značajnu štetu kada ih novorođenče proguta kroz svoj probavni sistem. Konačno, CEC može povećati izloženost žena hemikalijama koje ometaju rad endokrinog sistema (EDC), što potencijalno dovodi do smanjene funkcije jajnika i ranije menopauze.

U međuvremenu, istraživanje iz 2022. objavljeno u Međunarodni časopis za dermatologiju ukazuje da kompromitovani mikrobiomi kože mogu uticati na prevalenciju i ozbiljnost kožnih poremećaja, uključujući atopijski dermatitis, akne vulgaris, psorijazu i rak kože. Štaviše, porast ekstremnih vremenskih prilika može doprinijeti većoj incidenci kožnih problema, kao što su infekcije, ozljede uzrokovane uranjanjem u vodu, izloženost supstancama koje iritiraju kožu i pogoršanje već postojećih stanja kože. 

Implikacije klimatskih promjena i tjelesne promjene

Šire implikacije klimatskih promjena i promjena tijela mogu uključivati: 

• Eskalacija troškova javnog zdravstva zbog pogoršanih kožnih bolesti i srodnih bolesti, poput astme i kronične opstruktivne bolesti pluća (KOPB), koje su rezultat ekstremnih vremenskih pojava i povećanih zagađivača.
• Rastuća stopa anksioznosti, depresije i drugih mentalnih problema.
• Promijenjeni obrasci padavina i klimatski faktori koji doprinose nesigurnosti hrane, pothranjenosti i drugim nutritivnim nedostacima.
• Smanjena produktivnost i češće pauze za radnike na otvorenom.
• Veći rizik od izbijanja zaraznih bolesti, jer toplije temperature podstiču uslove koji pogoduju širenju patogena.
• Povećane stope mortaliteta u određenim regijama zbog faktora povezanih sa toplotnim stresom, što dovodi do potencijalne klimatske migracije i porasta klimatskih izbjeglica.
• Vladine politike koje promoviraju održive prakse za suzbijanje emisija ugljika i usporavanje globalnog zagrijavanja.
• Unaprijeđena suradnja među organizacijama na razvoju tehnologija za prilagođavanje na toplinu i nadzor.

Pitanja koja treba razmotriti

• Kako su klimatske promjene utjecale na vaše zdravlje?
• Kako vlade i kompanije mogu sarađivati ​​na poboljšanju pogoršanja domaćih zdravstvenih metrika zbog CIK-a?