Suše klimatskih promjena: rastuća prijetnja globalnoj poljoprivredi

• Autor:
• Ime autora

  Quantumrun Foresight
• Januar 5, 2022

Sažetak uvida

Klimatske promjene intenziviraju globalno stanje suše, sa ozbiljnim implikacijama na društvo, ekonomiju i životnu sredinu. Ove suše predstavljaju značajne izazove, posebno za poljoprivredni sektor, dovodeći do nesigurnosti hrane, socijalnih nemira i ekonomskog stresa, posebno među malim poljoprivrednicima. Međutim, oni također pokreću inovacije u upravljanju vodama, stvaraju nova tržišta rada u očuvanju vode i upravljanju sušom i zahtijevaju promjene politike u pravcu održivije potrošnje vode.

Kontekst suše klimatskih promjena

Stručnjaci vjeruju da klimatske promjene doprinose sve većem broju ekstremnih vremenskih pojava; što uključuje poplave, neviđene količine padavina, šumske požare, a posebno suše. Od ljeta 2020. uslovi suše postaju sve jači i šire se u veće regije širom svijeta. U SAD-u, države Arizona, Utah, Kolorado i Novi Meksiko podnijele su najveći teret ovih suša. 

Stručnjaci koji su doprinijeli izradi izvještaja Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) za 2021. vjeruju da zagrijavanje globalnih temperatura pogoršava uslove suše u regijama širom svijeta podložnim sušama. Na primjer, naučnici su zabilježili neuobičajeno jake suše u nekoliko regija tokom 2010-ih, uključujući južnu Evropu, zapadni Amazon, Južnu Afriku, Rusiju, Indiju i Australiju. U izvještaju IPCC-a se također navodi da je skoro 30 posto stanja suše uzrokovano ljudskim aktivnostima. 

Na kraju, nedostatak vlage u vazduhu i zemljištu stvara uslove za sušu. Više temperature povezane s klimatskim promjenama uzrokuju veće isparavanje vlage iz tla, produbljujući ozbiljnost uslova suše. Drugi faktori također doprinose nestašici vode uzrokovanoj sušom, kao što su manji obim snježnog pokrivača, ranije otapanje snijega i nepredvidive padavine. Zauzvrat, suše povećavaju vjerovatnoću drugih sistemskih prijetnji, kao što su šumski požari i nedovoljno navodnjavanje.

Ometajući uticaj 

Poljoprivredni sektor, koji se u velikoj mjeri oslanja na predvidljive vremenske prilike, posebno je ranjiv. Produženi periodi suše mogu dovesti do propadanja usjeva i smrti stoke, što dovodi do povećanja cijena hrane i nesigurnosti hrane. Ovaj razvoj može imati talasan efekat na druge sektore privrede, kao što je prehrambena industrija, koja se oslanja na stabilnu ponudu poljoprivrednih proizvoda.

Osim ekonomskih implikacija, suše imaju i duboke društvene posljedice. Kako izvori vode presušuju, zajednice mogu biti prisiljene da se presele, što dovodi do raseljavanja ljudi i potencijalnih društvenih nemira. Ovaj trend posebno važi za zajednice koje se oslanjaju na poljoprivredu za život. Nadalje, nestašica vode može dovesti do sukoba oko resursa, pogoršavajući postojeće društvene i političke tenzije. Vlade će možda morati da razviju sveobuhvatne strategije za upravljanje ovim potencijalnim krizama, uključujući ulaganje u vodnu infrastrukturu, promoviranje očuvanja vode i razvoj usjeva otpornih na sušu.

Kompanije takođe imaju ulogu u ublažavanju uticaja suše. Preduzeća koja se oslanjaju na vodu za svoje operacije, kao što su proizvodnja i proizvodnja energije, možda će morati da ulažu u tehnologije i prakse koje efikasne vodu. Štaviše, kompanije mogu doprinijeti širim društvenim naporima u borbi protiv suše podržavajući inicijative koje promoviraju očuvanje vode i održivu poljoprivredu. Na primjer, mogli bi ulagati u tehnologije koje pomažu poljoprivrednicima da optimiziraju korištenje vode ili podržavaju projekte zajednice koji imaju za cilj očuvanje vode. 

Implikacije suša izazvanih klimatskim promjenama

Šire implikacije suša izazvanih klimatskim promjenama mogu uključivati: 

• Značajan ekonomski stres za male farmere u razvijenom svijetu i svijetu u razvoju zbog smanjene poljoprivredne proizvodnje. 
• Povećana ulaganja u infrastrukturu javnog i privatnog sektora, kao što su veliki objekti za desalinizaciju vode i mreže za navodnjavanje za podršku regijama sklonim sušama.
• Nalet u razvoju i usvajanju vodoefikasnih tehnologija, kao što su navodnjavanje kap po kap i sistemi za reciklažu vode, što dovodi do promjene u tehnološkom pejzažu i podstiče inovacije u upravljanju vodama.
• Pojava novih tržišta rada u oblastima očuvanja vode, upravljanja sušom i održive poljoprivrede, što dovodi do promjena u dinamici rada i stvaranja novih mogućnosti za zapošljavanje.
• Povećanje migracije iz područja pogođenih sušom u područja s pouzdanijim izvorima vode, što dovodi do značajnih demografskih pomaka i potencijalnog opterećenja urbane infrastrukture i resursa.
• Potencijal za pojačane političke tenzije i sukobe zbog sve manje vodnih resursa, što dovodi do promjena u geopolitičkoj dinamici i zahtijeva diplomatske intervencije.
• Degradacija prirodnih staništa zbog dugotrajnih suša dovodi do gubitka biodiverziteta i promjena u dinamici ekosistema, s potencijalnim negativnim efektima na industrije kao što su turizam i ribarstvo.
• Sprovođenje strogih politika i propisa o korištenju vode od strane vlada, što dovodi do promjena u ponašanju društva i potencijalno pokreće održiviji pristup potrošnji vode.

Pitanja koja treba razmotriti

• Koje opcije su dostupne vladama da poboljšaju dostupnost vode u regijama svojih zemalja sklonim sušama?
• Vjerujete li da tehnologije desalinizacije vode mogu riješiti probleme nestašice vode velikog gradskog stanovništva u regijama poput Bliskog istoka?