Čišćenje elektrane na ugljen: Upravljanje posljedicama prljavih oblika energije

• Autor:
• ime autora

  Quantumrun Foresight
• Neka 6, 2022

Sažetak uvida

Alarmantni zdravstveni rizici povezani s pepelom od ugljena i emisijama iz elektrana na ugljen, u rasponu od kratkotrajnih bolesti do dugotrajnih oštećenja organa, potaknuli su hitnu potrebu za čišćim energetskim rješenjima. Čišćenje elektrana na ugljen pomoću tehnologija za hvatanje ugljika i poboljšanja učinkovitosti može dovesti do značajnih poboljšanja u dobrobiti zajednice i zdravlju okoliša. Šire implikacije ovog pomaka uključuju pojavu specijaliziranih startupa, povećana ulaganja u obnovljivu energiju i moderniziranu energetsku infrastrukturu.

Kontekst čišćenja elektrane na ugljen

Pepeo od ugljena, ostatak koji ostaje nakon spaljivanja ugljena, sadrži nekoliko štetnih kemikalija. Kratkotrajna izloženost ugljenom pepelu može uzrokovati otežano disanje, vrtoglavicu i povraćanje. Nasuprot tome, dugotrajna izloženost može oštetiti svaki primarni organ u tijelu i povezana je s abnormalnostima pri rođenju, poremećajima živčanog sustava i zloćudnim bolestima. Kako bi se spriječili ovi opasni zdravstveni ishodi među radnicima i lokalnim stanovništvom, rad elektrane na ugljen treba ažurirati kako bi se prioritet dalo zdravlju radnika, građana i okoliša.

Prema podacima koje je u listopadu 2020. objavilo Sierra Club Lone Star Chapter, elektrana Martin Lake američke energetske tvrtke Vistra na prvom je mjestu po štetnim emisijama žive i na trećem mjestu po fatalnom zagađenju sumpornim dioksidom u SAD-u. Do kraja 2021. nastavio je ispuštati milijune tona ugljičnog dioksida i drugih stakleničkih plinova u atmosferu, pridonoseći klimatskim promjenama. Od 2020. godine, elektrana na ugljen Labadie kojom upravlja američka energetska tvrtka Ameren u predgrađu St. Louisa najveća je elektrana na ugljen u zemlji bez uređaja za čišćenje—koji je neophodan za smanjenje emisija sumpornog dioksida. Tvornica je imala zdravstveni utjecaj na stanovništvo lokalnog grada. 

Živa iz dimnjaka koju emitiraju elektrane na ugljen može se taložiti na potocima i izvorima vode, zagađujući ribu i lokalne divlje životinje te zagađujući kritične izvore vode. Trudnice koje su izložene takvim kontaminiranim izvorima vode imaju veći rizik od rađanja djece s fizičkim abnormalnostima, zaostacima u razvoju i kognitivnim problemima. Nadalje, sumporni dioksid koji emitiraju ove elektrane može uzrokovati poteškoće s disanjem, osobito kod djece s astmom. Čak i stanovništvo stotinama milja daleko od ovih objekata izloženo je riziku od bolesti srca i astme zbog toksičnih elemenata koje ti objekti emitiraju u zrak.

Nažalost, neki operateri elektrana na ugljen dali su prioritet ograničavanju ili potkopavanju propisa o čistom zraku i vodi putem parnica i lobiranja umjesto nadogradnje svojih postrojenja kako bi se ograničile emisije toksičnih tvari. Čak i dok se neke elektrane na ugljen zatvaraju, sve veća potražnja za energijom otežava operaterima ili vladama da zatvore neka od tih postrojenja zbog ekonomskih čimbenika.

Razarajući učinak

Čišćenje elektrana na ugljen dodavanjem tehnologija za hvatanje ugljika i povećanjem učinkovitosti sustava moglo bi dovesti do značajnih poboljšanja u dobrobiti radnika i lokalnih zajednica. Smanjenjem štetnih emisija ove mjere mogu stvoriti čišći okoliš i ublažiti zdravstvene rizike. Dodatno, elektrane na ugljen koje su identificirane kao veliki zagađivači mogle bi biti podvrgnute zatvaranju donošenjem zakona koji ovlašćuju vladine agencije da zatvore postrojenja ako ne udovoljavaju određenim standardima. 

Međutim, zatvaranje elektrana na ugljen ili stavljanje tih postrojenja izvan pogona moglo bi dovesti do toga da tisuće radnika u energetskom sektoru ostanu bez posla. Ovi radnici također mogu zahtijevati prekvalificiranje kako bi pronašli zaposlenje negdje drugdje, idealno unutar industrije čiste energije. Umjesto da izgube posao, radnici elektrana na ugljen mogli bi biti zaposleni kao dio tima za razgradnju, pri čemu je dekonstrukcija elektrana na ugljen sama po sebi dugotrajan i skup proces. 

Zajednice u blizini zatvorenih elektrana na ugljen mogle bi imati koristi od poboljšanih zdravstvenih rezultata jer bi njihov lokalni okoliš mogao postati manje zagađen, a njihova kvaliteta zraka poboljšana. Novac potrošen na zdravstvenu skrb mogao bi se preusmjeriti na druge socijalne programe, dok bi se energetske tvrtke mogle približiti postizanju ciljeva smanjenja emisije ugljika. Vlade bi mogle osigurati dodatna sredstva za pomoć tvrtkama za proizvodnju električne energije na ugljen i lokalnim zajednicama u stavljanju elektrana na ugljen iz pogona.

Implikacije čišćenja termoelektrana na ugljen

Šire implikacije čišćenja elektrana na ugljen mogu uključivati:

• Kompanije za proizvodnju energije iz ugljena sve više usmjeravaju svoja ulaganja prema industriji obnovljive energije kako bi zamijenile svoj energetski posao temeljen na fosilnim gorivima, što dovodi do promjene u energetskim portfeljima i smanjenja oslanjanja na neobnovljive izvore.
• Pokreću se specijalizirana startup poduzeća koja koriste najnovije tehnologije za čišćenje elektrana na ugljen, što dovodi do otvaranja novih radnih mjesta i razvoja čišćih energetskih rješenja unutar industrije.
• Savezne i državne/pokrajinske vlade usmjeravaju dodatna sredstva u programe modernizacije energetske infrastrukture koji se mogu bolje prilagoditi obnovljivoj energiji, što dovodi do poboljšane energetske učinkovitosti i potencijala za zadovoljavanje budućih energetskih zahtjeva na održiviji način.
• Inkrementalna poboljšanja zdravlja na razini stanovništva koja mogu rezultirati poboljšanim pokazateljima bogatstva i produktivnosti u pogođenim gradovima i državama/pokrajinama, što dovodi do više kvalitete života i potencijalnog gospodarskog rasta u regijama koje su prije bile pogođene onečišćenjem.
• Prijelaz s ugljena na čišće izvore energije dovodi do potencijalnih gubitaka radnih mjesta u tradicionalnom rudarstvu ugljena i radu elektrana, što zahtijeva prekvalifikaciju i podršku raseljenim radnicima.
• Pomak u političkom fokusu prema ekološkim propisima i politikama koje daju prednost obnovljivoj energiji, što dovodi do potencijalnih sukoba s tradicionalnim energetskim sektorima i utječe na buduće odluke energetske politike.
• Razvoj novih tehnologija za hvatanje ugljika i učinkovitost u termoelektranama na ugljen dovodi do pojave novih tržišta i mogućnosti za tehnološki napredak unutar energetskog sektora.
• Potencijalno povećanje troškova energije tijekom prijelazne faze s ugljena na obnovljivu energiju, što dovodi do gospodarskih izazova i za potrošače i za poduzeća, posebno u regijama koje se uvelike ovise o ugljenu.
• Zatvaranje velikih tvornica ugljena koje zagađuju okoliš dovodi do demografskih promjena kako se zajednice prilagođavaju promjenama u lokalnoj industriji, što potencijalno utječe na stambena tržišta i lokalna gospodarstva.

Pitanja za razmatranje

• U kojoj bi mjeri energetske tvrtke trebale financirati stavljanje izvan pogona svojih elektrana na ugljen ako dokazi dokažu da su oštetile svoj lokalni okoliš?
• Koji su kritični čimbenici koji odgađaju stavljanje izvan pogona svjetskih elektrana na ugljen?