Injekcijski implantati za mozak za rješavanje misterija Alzheimerove bolesti

Znanstvenici sa Sveučilišta Harvard nedavno su izumili uređaj ─ neku vrstu moždanog čipa  ─  koji bi nas mogao odvesti korak bliže potpunom razumijevanju međudjelovanja neurona i načina na koji se ti neuroni prevode u više, kognitivne procese poput emocija i misli. Što je najvažnije, ovo bi istraživanje moglo biti ključno za konačno otkrivanje tajne neuroloških bolesti poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti.  

Rad o implantatu, objavljen u Nature Nanotechnology, ocrtava zamršenost implantata: meka, polimerna mreža načičkana elektroničkim dijelovima, koja se, kada se ubrizga u mozak miša, razmotava poput mreže, zakači i zaplete među mreža neurona. Putem ove injekcije, neuronska se aktivnost može pratiti, mapirati i čak manipulirati. Prethodni moždani implantati teško su se mogli mirno spojiti s moždanim tkivom, ali meka, svilena svojstva polimerne mreže riješila su taj problem.   

Do sada je ova tehnika bila uspješna samo na anesteziranim miševima. Iako je praćenje aktivnosti neurona teže kada su miševi budni i kreću se, ovo istraživanje nudi obećavajući početak učenja više o mozgu. Prema Jensu Schouenborgu (koji nije bio uključen u projekt), profesoru neuroznanosti na Sveučilištu Lund u Švedskoj, „postoji ogroman potencijal za tehnike koje mogu proučavati aktivnost velikog broja neurona tijekom dugog vremenskog razdoblja sa samo minimalnim oštećenje." 

Mozak je nedokučiv, složen organ. Aktivnost unutar golemih neuronskih mreža mozga je kamen temeljac za razvoj naše vrste. Puno dugujemo mozgu; međutim, još uvijek postoji jako puno toga što zapravo ne znamo o čudima koja se postižu kroz ovaj komad mesa od 3 funte između naših ušiju.