Krhkost digitalnog sadržaja: Je li danas uopće moguće sačuvati podatke?

• Autor:
• ime autora

  Quantumrun Foresight
• Studenog 9, 2021

Digitalno doba, iako obiluje prilikama, predstavlja značajne izazove uključujući očuvanje i sigurnost digitalnog sadržaja. Stalna evolucija tehnologije, nedovoljno razvijeni protokoli za upravljanje podacima i ranjivost digitalnih datoteka na korupciju zahtijevaju zajednički odgovor svih sektora društva. S druge strane, strateška suradnja i stalna tehnološka poboljšanja u upravljanju digitalnim sadržajem mogu potaknuti gospodarski rast, osposobiti radnu snagu i potaknuti održivi tehnološki razvoj.

Kontekst krhkosti digitalnog sadržaja

Uspon informacijskog doba postavio nas je pred jedinstvene izazove koji prije nekoliko desetljeća nisu bili ni zamislivi. Na primjer, stalna evolucija hardvera, softvera i jezika kodiranja koji se koriste za sustave pohrane temeljene na oblaku predstavlja značajnu prepreku. Kako se te tehnologije mijenjaju, povećava se rizik da zastarjeli sustavi postanu nekompatibilni ili čak prestanu funkcionirati, što ugrožava sigurnost i dostupnost podataka koji su u njima pohranjeni. 

Osim toga, protokoli za rukovanje, indeksiranje i dokumentiranje golemih količina podataka pohranjenih u postojećim bazama podataka još su u povojima, što postavlja ključna pitanja o odabiru podataka i određivanju prioriteta za sigurnosno kopiranje. Kojoj vrsti podataka dajemo prioritet za pohranu? Koje bismo kriterije trebali koristiti da odredimo koja je informacija od povijesne, znanstvene ili kulturne vrijednosti? Visokoprofilni primjer ovog izazova je arhiva Twittera u Kongresnoj knjižnici, inicijativa pokrenuta 2010. za arhiviranje svih javnih tweetova. Projekt je završio 2017. godine zbog sve veće količine tweetova i poteškoća u upravljanju i dostupnosti takvih podataka.

Dok se digitalni podaci ne suočavaju s problemima fizičke degradacije svojstvenim knjigama ili drugim fizičkim medijima, oni dolaze s vlastitim nizom ranjivosti. Pojedinačna oštećena datoteka ili nestabilna mrežna veza mogu u trenu izbrisati digitalni sadržaj, naglašavajući krhkost našeg online spremišta znanja. Napad Garmin Ransomware 2020. služi kao snažan podsjetnik na ovu ranjivost, gdje je jedan kibernetički napad poremetio poslovanje tvrtke širom svijeta, utječući na milijune korisnika.

Razarajući učinak

Dugoročno gledano, koraci koje poduzimaju knjižnice, repozitoriji i organizacije poput Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) kako bi pojednostavili očuvanje digitalnih podataka mogli bi imati duboke implikacije. Suradnja između ovih entiteta mogla bi rezultirati stvaranjem otpornijih sustava za sigurnosno kopiranje, pružajući zaštitu za akumulirano digitalno znanje u svijetu. Kako se takvi sustavi poboljšavaju i postaju sve rašireniji, to bi moglo značiti da kritične informacije ostaju dostupne unatoč tehničkim smetnjama ili kvarovima sustava. Projekt Google Arts & Culture, pokrenut 2011. i još uvijek traje, demonstrira takvu suradnju u kojoj se digitalna tehnologija koristi za očuvanje i dostupnost golemih količina umjetnosti i kulture na globalnoj razini, čime se učinkovito osigurava budućnost kulturne baštine čovječanstva.

U međuvremenu, sve veći fokus na rješavanje kibersigurnosnih rizika povezanih sa sustavima temeljenim na oblaku ključan je za održavanje povjerenja javnosti i osiguravanje integriteta pohranjenih podataka. Tekući napredak u kibersigurnosti mogao bi dovesti do razvoja sigurnije infrastrukture u oblaku, smanjujući rizik od povrede podataka i jačajući povjerenje u digitalne sustave. Primjer toga je Zakon o pripravnosti za kibernetičku sigurnost kvantnog računalstva američke vlade, koji zahtijeva od agencija prijelaz na sustave koji se odupiru čak i najsnažnijim napadima kvantnog računalstva.

Štoviše, stalne nadogradnje i poboljšanja digitalnih infrastruktura imaju posljedice izvan sigurnosti. Oni mogu utjecati na pravno okruženje, posebno u pogledu prava intelektualnog vlasništva i privatnosti podataka. Ovaj bi razvoj mogao zahtijevati izmjene postojećih pravnih okvira ili razvoj novih zakona u cjelini, što bi utjecalo i na privatni i na javni sektor.

Posljedice krhkosti digitalnog sadržaja

Šire implikacije krhkosti digitalnog sadržaja mogu uključivati:

• Vlade ulažu velika sredstva u sustave u oblaku, uključujući zapošljavanje više IT stručnjaka kako bi osigurali zaštitu javnih podataka.
• Knjižnice koje održavaju stare rukopise i artefakte ulažu u tehnologije koje bi im omogućile online backup.
• Pružatelji kibernetičke sigurnosti neprestano nadograđuju svoje proizvode protiv sve složenijih hakerskih napada.
• Banke i druge organizacije osjetljive na informacije koje trebaju osigurati točnost i mogućnost povrata podataka suočavaju se sa sofisticiranijim kibernetičkim napadima.
• Pojačani interes za digitalno očuvanje dovodi do više ulaganja u tehnološko obrazovanje, što rezultira visokokvalificiranom radnom snagom spremnom za suočavanje s budućim digitalnim izazovima.
• Potreba za uravnoteženjem očuvanja podataka s ekološkom održivošću pokreće inovacije energetski učinkovitih tehnologija za pohranu podataka, pridonoseći smanjenju emisija ugljika u IT sektoru.
• Rasprostranjen gubitak kritičnih informacija tijekom vremena, što dovodi do značajnih praznina u našem kolektivnom povijesnom, kulturnom i znanstvenom znanju.
• Potencijal da se digitalni sadržaj izgubi ili da se njime manipulira, potičući nepovjerenje u internetske izvore informacija, utječući na politički diskurs i formiranje javnog mnijenja.

Pitanja za razmatranje

• Mislite li da je važno održavati online skladište bitnih informacija naše civilizacije? Zašto ili zašto ne?
• Kako osiguravate očuvanje vašeg osobnog digitalnog sadržaja?