Medicinske dezinformacije: Kako spriječiti infodemiju?

KREDIT ZA SLIKE:
Slika kreditne
Istockphoto

Medicinske dezinformacije: Kako spriječiti infodemiju?

Medicinske dezinformacije: Kako spriječiti infodemiju?

Tekst podnaslova
Pandemija je proizvela val medicinskih dezinformacija bez presedana, ali kako spriječiti da se to ponovi?
    • Autor:
    • ime autora
      Quantumrun Foresight
    • Studenog 10, 2022

    Sažetak uvida

    Nedavni porast dezinformacija o zdravlju, osobito tijekom pandemije COVID-19, preoblikovao je dinamiku javnog zdravstva i povjerenje u medicinska tijela. Ovaj trend potaknuo je vlade i zdravstvene organizacije da osmisle strategiju protiv širenja lažnih zdravstvenih informacija, naglašavajući obrazovanje i transparentnu komunikaciju. Razvoj širenja digitalnih informacija postavlja nove izazove i prilike za javnozdravstvenu politiku i praksu, naglašavajući potrebu za opreznim i prilagodljivim odgovorima.

    Medicinski kontekst dezinformacija

    Kriza COVID-19 dovela je do porasta cirkulacije infografika, postova na blogovima, videozapisa i komentara putem platformi društvenih medija. Međutim, značajan dio tih informacija bio je djelomično točan ili potpuno lažan. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) identificirala je ovaj fenomen kao infodemiju, karakterizirajući ga kao široko rasprostranjeno širenje pogrešnih ili netočnih informacija tijekom zdravstvene krize. Dezinformacije su utjecale na odluke pojedinaca o zdravlju, usmjeravajući ih na neprovjerene tretmane ili protiv znanstveno potkrijepljenih cjepiva.

    Godine 2021. širenje medicinskih dezinformacija tijekom pandemije eskaliralo je do alarmantnih razina. Američki ured kirurgije prepoznao je ovo kao veliki javnozdravstveni izazov. Ljudi su, često nesvjesno, te informacije prosljeđivali svojim mrežama, pridonoseći brzom širenju ovih neprovjerenih tvrdnji. Osim toga, brojni YouTube kanali počeli su promovirati neprovjerene i potencijalno štetne "lijekove", bez čvrste medicinske pozadine.

    Utjecaj ovih dezinformacija ne samo da je omeo napore za kontrolu pandemije, već je i narušio povjerenje javnosti u zdravstvene ustanove i stručnjake. Kao odgovor, mnoge organizacije i vlade pokrenule su inicijative za borbu protiv ovog trenda. Usredotočili su se na edukaciju javnosti o prepoznavanju pouzdanih izvora i razumijevanju važnosti medicine utemeljene na dokazima. 

    Razarajući učinak

    Godine 2020. porast dezinformacija o javnom zdravlju doveo je do značajne rasprave o slobodi govora. Neki su Amerikanci tvrdili da je potrebno jasno definirati tko odlučuje jesu li medicinske informacije obmanjujuće kako bi se spriječila cenzura i potiskivanje ideja. Drugi su tvrdili da je bitno nametnuti novčane kazne izvorima i pojedincima koji otvoreno šire dezinformacije ne pružajući znanstveno potkrijepljen sadržaj o pitanjima života i smrti.

    Godine 2022. istraživanje je otkrilo da Facebookov algoritam povremeno preporučuje sadržaj koji je mogao utjecati na stavove korisnika protiv cijepljenja. Ovo algoritamsko ponašanje izazvalo je zabrinutost oko uloge društvenih medija u oblikovanju percepcije javnog zdravlja. Slijedom toga, neki istraživači sugeriraju da bi se usmjeravanjem pojedinaca prema pouzdanim izvanmrežnim izvorima, poput zdravstvenih radnika ili lokalnih zdravstvenih centara, moglo učinkovito suprotstaviti ovom širenju dezinformacija.

    Godine 2021. Vijeće za istraživanje društvenih znanosti, neprofitna organizacija, pokrenulo je Projekt Mercury. Ovaj je projekt usmjeren na istraživanje opsežnih utjecaja infodemije na različite aspekte, poput zdravlja, ekonomske stabilnosti i društvene dinamike u kontekstu pandemije. Predviđen za dovršetak 2024. godine, projekt Mercury ima za cilj pružiti kritične uvide i podatke vladama diljem svijeta, pomažući u formuliranju učinkovitih politika za borbu protiv budućih infodemija.

    Implikacije za medicinske dezinformacije

    Šire implikacije za medicinske dezinformacije mogu uključivati:

    • Vlade koje nameću kazne platformama društvenih medija i organizacijama koje namjerno šire dezinformacije.
    • Ranjivije zajednice na meti odmetnutih nacionalnih država i aktivističkih skupina medicinskim dezinformacijama.
    • Upotreba sustava umjetne inteligencije za širenje (kao i suzbijanje) dezinformacija na društvenim medijima.
    • Infodemije postaju sve češće kako sve više ljudi koristi društvene medije kao primarni izvor vijesti i informacija.
    • Zdravstvene organizacije koriste ciljane informativne kampanje kako bi se usredotočile na skupine koje su najosjetljivije na dezinformacije, poput starijih osoba i djece.
    • Pružatelji zdravstvenih usluga prilagođavaju svoje komunikacijske strategije kako bi uključili obrazovanje o digitalnoj pismenosti, smanjujući osjetljivost pacijenata na medicinske dezinformacije.
    • Osiguravajuće tvrtke mijenjaju politike pokrića kako bi se pozabavile posljedicama zdravstvenih odluka potaknutih dezinformacijama, što utječe i na premije i na uvjete pokrića.
    • Farmaceutske tvrtke povećavaju transparentnost u razvoju lijekova i kliničkih ispitivanja, s ciljem izgradnje povjerenja javnosti i borbe protiv dezinformacija.

    Pitanja za razmatranje

    • Gdje ste dobivali informacije tijekom pandemije?
    • Kako osiguravate da su medicinski podaci koje primate istiniti?
    • Kako drugačije vlade i zdravstvene ustanove mogu spriječiti medicinske dezinformacije?

    Reference uvida

    Za ovaj uvid korištene su sljedeće popularne i institucionalne veze:

    Nacionalna knjižnica medicine Suočavanje s dezinformacijama o zdravlju