Informacijski rat: Bitka za mišljenje ljudi

• Autor:
• ime autora

  Quantumrun Foresight
• Listopada 28, 2022

Sažetak uvida

Informacijski rat postaje sve značajniji za globalne vlade i vojne organizacije. Ova taktika ima mnogo motiva, uključujući kontrolu narativa sukoba ili utjecaj na javno mnijenje. Dugoročne implikacije ovog trenda mogu uključivati ​​sve veći hladni rat između zemalja i umjetnu inteligenciju (AI) koja se koristi za stvaranje duboko lažnog sadržaja.

Kontekst informacijskog rata

Informacijski rat ima primarni cilj manipulirati ljudskim osjećajima i svjetonazorima. Državne informacijske operacije su namjerni pokušaji da se utječe na nečije ponašanje ili misli korištenjem resursa zemlje (vojnih, gospodarskih, diplomatskih i informacijskih). Ove metode mogu uključivati ​​stvaranje lažnih organizacija unutar protivničkog političkog sustava za sijanje sumnji ili proizvodnju medijskih sadržaja osmišljenih da utječu na stavove stanovništva.

Druga taktika je blaćenje političkih neistomišljenika kako bi se diskreditirali. Prema medijskoj i istraživačkoj tvrtki Freedom House, u 2017. informacijske operacije imale su ulogu u oblikovanju izbora u najmanje 18 zemalja. Sve veća uporaba sofisticiranih komunikacija za manipulaciju javnim mnijenjem postala je pitanje nacionalne sigurnosti.

Informacijski rat može se pogoršati kako sve više ljudi dobiva pristup internetu. Prema "Globalnom izvješću o rizicima 2020." Svjetskog ekonomskog foruma, više od 50 posto od 7.7 milijardi globalne populacije je online, a milijun se prijavljuje na Internet po prvi put dnevno. Osim toga, dvije trećine svjetske populacije ima pametni telefon.

Ovaj razvoj pruža mnoge mogućnosti za agente informacijskog rata da preplave sadržaj pogrešnim ili nepotpunim podacima. Neki tvrde da je korištenje internetskih alata za kampanje dezinformiranja nova vrsta "hibridnog ratovanja". Razlika između tradicionalnih taktika ratovanja poput bombi i projektila nadopunjena je nefizičkim metodama koje se koriste za ciljanje misli i emocija. Ova vrsta smanjene fizikalnosti u ratu zahtijeva jedinstvenu razinu izrade strategije i tehnoloških ulaganja.

Razarajući učinak

Kineski pristup širenju prokineskih narativa i suprotstavljanju američkim perspektivama primjer je kako se digitalne platforme mogu iskoristiti za geopolitički utjecaj. Ovaj trend u informacijskom ratovanju ne utječe samo na diplomatske odnose, već oblikuje javno mnijenje na globalnoj razini. Posljedične napetosti i nepovjerenje među nacijama, kao što se vidi u međusobnim optužbama za dezinformacije između Kine i SAD-a, ukazuju na potrebu za transparentnijim i pouzdanijim kanalima međunarodne komunikacije.

Na sličan način, ruska invazija na Ukrajinu 2022. dodatno je naglasila ulogu društvenih medija u suvremenim sukobima. Platforme poput TikToka, koje su doživjele dramatičan porast gledanosti u vezi s krizom u Ukrajini, postale su ključne u širenju informacija i utjecanju na percepciju javnosti. Dijeljenje videozapisa u stvarnom vremenu koji prikazuju ukrajinske obrambene strategije primjer je kako društveni mediji mogu pružiti trenutni uvid u događaje koji se odvijaju, zaobilazeći tradicionalne izvore vijesti. Međutim, odluka TikToka da ograniči ruski sadržaj postavlja pitanja o nepristranosti i etičkoj odgovornosti platformi društvenih medija u konfliktnim situacijama.

Ovi primjeri informacijskog rata sugeriraju da će se organizacije možda trebati prilagoditi krajoliku u kojem digitalne platforme igraju ključnu ulogu u oblikovanju geopolitičkih narativa. Za pojedince to znači razvijanje vještina kritičkog mišljenja kako bi se razlikovale vjerodostojne informacije. Tvrtke, posebno u tehnološkom sektoru, možda će se morati snalaziti u složenim etičkim i političkim krajolicima kada upravljaju sadržajem. U međuvremenu, vlade bi mogle istražiti razvoj propisa i međunarodnih sporazuma kako bi osigurale pravednu upotrebu digitalnih platformi u međunarodnim odnosima. 

Implikacije informacijskog rata

Šire implikacije informacijskog rata mogu uključivati: 

• Porast globalnih trvenja oko širenja dezinformacija i pogrešnih informacija u međunarodnim sukobima. To može dovesti do povećanja hladnih ratova između zemalja. 
• Porast političkih izbora diljem svijeta pod jakim utjecajem agenata informacijskog rata koji šire lažne vijesti i deepfake sadržaj.
• Umjetna inteligencija i strojno učenje sve se više koriste za stvaranje lažnih članaka i videozapisa usmjerenih na suprotstavljene političke stranke i nacionalne države.
• Neke vlade uspostavljaju agencije za borbu protiv dezinformacija. Međutim, neke nacije mogu nastaviti koristiti informacijski rat za svoje interese.
• Agencije i organizacije koje kreiraju obrazovne kampanje protiv lažnih vijesti/dezinformacija za javnost, uključujući službeno uključivanje programa u škole i sveučilišta.
• Poduzeća koja usvajaju strože mjere kibernetičke sigurnosti za zaštitu od informacijskog rata, što dovodi do povećanja operativnih troškova i promjena u digitalnim strategijama.
• Potrošači postaju sve skeptičniji prema online sadržaju, što potiče potražnju za provjerenim i pouzdanim izvorima informacija.
• Poboljšana međunarodna suradnja među vladama za inicijative kibernetičke obrane, što dovodi do novih globalnih standarda i ugovora o kibernetičkoj sigurnosti.

Pitanja za razmatranje

• Koji su neki od primjera informativnih kampanja s kojima ste se nedavno susreli?
• Kako se zaštititi od informacijskog rata?