Izbjeglice zbog klimatskih promjena: ljudske migracije uzrokovane klimatskim promjenama mogle bi se dramatično povećati

• Autor:
• ime autora

  Quantumrun Foresight
• Listopada 18, 2022

Sažetak uvida

Klimatske promjene uzrokuju da milijuni diljem svijeta napuštaju svoje domove u potrazi za stabilnim životnim uvjetima zbog ekstremnih vremenskih nepogoda poput poplava i suša. Ovo masovno raseljavanje, posebice u Aziji, stvara val klimatskih izbjeglica, izazivajući zemlje da prilagode svoje useljeničke politike i napore u pružanju pomoći. Situacija je pogoršana geopolitičkim napetostima i zabrinutošću za ljudska prava, naglašavajući hitnu potrebu za globalnom suradnjom u rješavanju klimatskih promjena i njihovih utjecaja na ranjivo stanovništvo.

Izbjeglički kontekst klimatskih promjena

Globalne klimatske promjene sve više postaju problem nacionalne sigurnosti jer suše, pljuskovi i toplinski valovi tjeraju milijune ljudi iz svojih domova u potrazi za stabilnijim okruženjem. Od Nikaragve do Južnog Sudana, klimatske promjene uzrokuju oskudicu u izvorima hrane, zalihama vode, dostupnosti zemljišta i drugim bitnim stvarima.

Prema Svjetskoj banci, 200 milijuna ljudi moglo bi biti raseljeno zbog klimatskih promjena do 2050. godine, dok Institut za ekonomiju i mir sugerira da bi taj broj mogao biti čak 1 milijarda. Godine 2022. 739 milijuna djece bilo je izloženo velikoj ili iznimno velikoj nestašici vode, a 436 milijuna djece živjelo je u područjima visoke ili iznimno visoke ranjivosti na vodu. , prema Indeksu dječjeg klimatskog rizika. U izvješću je naglašeno da se klimatske promjene prvenstveno doživljavaju kroz vodu, utječući na njezinu dostupnost, bilo u višku, nedostatku ili zagađenju.

Prema Ianu Fryju, posebnom izvjestitelju UN-a za promicanje i zaštitu ljudskih prava u kontekstu klimatskih promjena, domorodačko stanovništvo, migranti, djeca, žene, osobe s invaliditetom, oni koji žive na malim otocima te mnoge zemlje u razvoju posebno su izloženi posljedice klimatskih promjena. U 2022. više od 32 milijuna ljudi raseljeno je zbog katastrofa, a nevjerojatnih 98 posto tih raseljavanja potaknuto je vremenskim nepogodama, poput poplava i oluja, prema Centru za praćenje unutarnjeg raseljenja. Američki predsjednik Joe Biden istaknuo je klimatske promjene kao jedan od glavnih razloga rastuće humanitarne krize na granici SAD-a i Meksika te je izdvojio 4 milijarde USD za njezino rješavanje. 

Razarajući učinak

Bijela knjiga iz 2021. koju su objavili Pravni fakultet Yale, Pravni fakultet Harvarda i Sveučilišna mreža za ljudska prava ispitali su migracijski obrazac Sjevernog trokuta koji se sastoji od El Salvadora, Gvatemale i Hondurasa. Prema njihovoj analizi, klimatske promjene će raseliti oko 4 milijuna ljudi u Meksiku i Srednjoj Americi do 2050. Budući da će ti potencijalni klimatski migranti najvjerojatnije potražiti utočište u SAD-u, Bidenova administracija mora brzo djelovati na imigracijsku reformu.

Prema koautorici rada, Camili Bustos, SAD mora preuzeti odgovornost tako što će biti predvodnik u imigracijskoj reformi, s obzirom da je uzrokovao velik dio političke nestabilnosti Latinske Amerike i značajno pridonio globalnoj emisiji ugljika. SAD mora ažurirati politike kako bi onima koji su raseljeni zbog ekoloških razloga omogućili isto dostojanstvo i poštovanje kao drugim migrantima.

Kvalificiranje klimatskih migranata kao izbjeglica olakšalo bi pronalaženje rješenja za one koji su pogođeni katastrofama; nažalost, agencija Ujedinjenih naroda (UN) za izbjeglice ih ne klasificira kao takve. Da bi se stvari dodatno zakomplicirale, klimatski migranti često se suočavaju sa sukobima sa zajednicama domaćinima dok se natječu oko resursa. Milijuni ljudi raseljenih zbog klimatskih promjena podvrgnuti su suvremenom ropstvu, dužničkom ropstvu, prostituciji i prisilnim brakovima. Ako svjetske vlade ne djeluju zajedno kako bi znatno smanjile emisije stakleničkih plinova i povećale mogućnosti obrazovanja, obuke i zapošljavanja za migrante, posljedice bi se mogle pogoršati.

Posljedice klimatskih promjena izbjeglice

Šire implikacije izbjeglica zbog klimatskih promjena mogu uključivati: 

• Otočne nacije rade zajedno kako bi udružile resurse ili ulagale u alternativnu zemlju na koju će njihovi narodi migrirati dok razina mora i dalje raste.
• Vlade su pod pritiskom da razviju globalni klimatski plan za izbjeglice jer sve više ljudi riskira opasna migracijska putovanja kopnom i morem.
• Značajni ekonomski gubici zbog prirodnih katastrofa, uključujući sve veće raseljavanje radnika.
• Povećane geopolitičke napetosti kako sve više izbjeglica ulazi u razvijena gospodarstva, pojačavajući diskriminaciju i retoriku protiv izbjeglica. 
• Porast potpore desničarskim populističkim vladama koje promiču zatvaranje granica za migrante svih vrsta kako bi zaštitile domaće stanovništvo od preplavljivanja migranata.
• Povećani slučajevi diskriminacije i drugih kršenja ljudskih prava (npr. trgovina ljudima) jer etničke skupine traže utočište u stranim zemljama.

Pitanja za razmatranje

• Kako na vašu zemlju utječu migranti zbog klimatskih promjena?
• Što vlade mogu učiniti da podrže svoje građane pogođene prirodnim katastrofama?