Podzemni gradovi: Nedostatak zemlje bi nas uskoro mogao sve odvesti u podzemlje

KREDIT ZA SLIKU:
Image credit
iStock

Podzemni gradovi: Nedostatak zemlje bi nas uskoro mogao sve odvesti u podzemlje

Podzemni gradovi: Nedostatak zemlje bi nas uskoro mogao sve odvesti u podzemlje

Tekst podnaslova
Roneći u dubinu urbanog razvoja, gradovi se grade kako bi riješili probleme sa zemljištem.
    • Autor:
    • Ime autora
      Quantumrun Foresight
    • April 22, 2024

    Sažetak uvida

    Dok se gradovi širom svijeta bore s izazovima zagušenja i ograničenog prostora, istraživanje podzemnih gradova nudi kreativno rješenje za širenje i održivost. Prenamjenom prostora ispod naših nogu, urbana područja mogu povećati otpornost, pružajući zaštitu od ekstremnih vremenskih prilika i čuvajući površinsko zemljište za zelene površine. Ova promjena ne samo da obećava transformaciju načina na koji živimo i radimo stvaranjem novih okruženja i prilika, već postavlja i važna pitanja o dugoročnim društvenim i psihološkim efektima života pod zemljom.

    Kontekst podzemnih gradova

    S obzirom na to da urbana područja postaju sve zagušenija, a zemljište je skupo, gradovi širom svijeta traže inovativna rješenja kako bi se prilagodili rastućoj populaciji i infrastrukturnim potrebama. Ovaj razvoj je doveo do istraživanja i razvoja podzemnih gradova, koncepta koji koristi prostor ispod površine zemlje za urbani razvoj. Na primjer, Jurong Rock Caverns u Singapuru dizajnirane su za skladištenje tekućih ugljovodonika duboko ispod zemlje, čuvajući dragocjeno površinsko zemljište. 

    Helsinki i Montreal su prihvatili podzemni razvoj kako bi maksimizirali raspoloživi prostor i poboljšali otpornost grada. Helsinki, poznat po svom sveobuhvatnom podzemnom planu grada, integriše prodavnice, kancelarije i rekreativne sadržaje ispod površine, pokazujući holistički pristup podzemnom urbanizmu. Opsežna podzemna mreža Montreala, poznata kao La Ville Souterraine, obuhvata trgovačke komplekse i pješačke staze, naglašavajući raznovrsnost podzemnih prostora u poboljšanju urbanog iskustva uz očuvanje estetskog i ekološkog integriteta gradskog pejzaža iznad.

    Težnja ka podzemnom razvoju nije ograničena na stvaranje prostora za komunalne i komercijalne aktivnosti, već se proteže na rješavanje ekoloških izazova i poboljšanje kvaliteta života. Na primjer, podzemni prostori inherentno nude zaštitu od prirodnih katastrofa i ekstremnih vremenskih uslova, što ih čini strateškim izborom za kritičnu infrastrukturu i skloništa za hitne slučajeve. Ovaj naglasak na održivosti i otpornosti evidentan je u projektima u rasponu od podzemnih parkova u New Yorku do prijedloga Earthscrapera u Mexico Cityju, koncepta obrnutog nebodera dizajniranog za smještaj komercijalnih, stambenih i kulturnih prostora ispod istorijskog centra grada.

    Ometajući uticaj

    Stanovnici se mogu naći da žive i rade u prostorima zaštićenim od ekstremnih vremenskih prilika, što potencijalno vodi do ugodnijeg i stabilnijeg svakodnevnog iskustva. Međutim, ne može se zanemariti psihološki uticaj provođenja dužeg vremena daleko od prirodnog svjetla i otvorenog zraka, što može utjecati na mentalno zdravlje i opću dobrobit. Za radnike, posebno u industrijama koje se oslanjaju na fizičku infrastrukturu poput logistike, transporta ili komunalnih usluga, podzemni razvoj može značiti sigurnije i efikasnije uslove rada, minimizirajući izloženost opasnostima na otvorenom i optimizirajući operativnu efikasnost.

    Kompanije mogu smanjiti svoje režijske troškove vezane za korištenje energije zahvaljujući prirodnim izolacijskim svojstvima podzemnih prostora. Ipak, početno ulaganje u razvoj ovih podzemnih objekata moglo bi biti značajno, zahtijevajući značajan početni kapital i dugoročnu posvećenost održavanju. Štaviše, kompanije koje se bave uslugama dostave, maloprodajom ili zabavom mogle bi istražiti nove modele za dosezanje potrošača, potencijalno preoblikujući komercijalni krajolik kako bi se prilagodili načinu na koji se ljudi kreću i koriste ove podzemne prostore.

    Vlade mogu iskoristiti ovaj trend za rješavanje urbane gužve i nedostatka zemljišta, efektivno povećavajući javne i zelene površine na površini premeštanjem nebitnih usluga u podzemlje. Ova promjena također zahtijeva reviziju urbanističkog planiranja i politike reagovanja u vanrednim situacijama kako bi se osigurala sigurnost, pristupačnost i održivost podzemnih objekata. Na međunarodnom planu, razmjena najboljih praksi i tehnoloških inovacija u podzemnoj izgradnji mogla bi podstaći saradnju među nacijama, ali također uvodi složenost u standardizaciju propisa i osiguravanje ravnopravnog pristupa prednostima podzemne ekspanzije.

    Implikacije podzemnih gradova

    Šire implikacije podzemnih gradova mogu uključivati: 

    • Smanjena površinska saobraćajna gužva i niži nivoi zagađenja vazduha jer se transportne i logističke operacije kreću ispod zemlje, poboljšavajući kvalitet vazduha u gradovima i javno zdravlje.
    • Povećana dostupnost površinskog zemljišta za zelene površine, parkove i društvene zajednice, podstičući veću biodiverzitet i poboljšavajući mentalno zdravlje i dobrobit stanovnika.
    • Uvođenje novih radnih mjesta u podzemnoj izgradnji, održavanju i radu, pomjerajući zahtjeve tržišta rada prema specijaliziranim inženjerskim i tehničkim vještinama.
    • Poboljšana zaštita kritične infrastrukture od prirodnih katastrofa, što dovodi do nižih ekonomskih gubitaka i otpornijeg urbanog okruženja.
    • Promjene u vrijednosti nekretnina, s premium cijenama za površinske nekretnine koje nude prirodno svjetlo i otvoreni zrak, te inovativne modele cijena za podzemne prostore.
    • Vlade revidiraju građevinske propise i sigurnosne propise kako bi osigurale sigurno stanovanje i korištenje podzemnih prostora, promovirajući javnu sigurnost i dobrobit.
    • Razvoj naprednih tehnologija ventilacije i rasvjete koje oponašaju prirodne uslove pod zemljom, pokrećući inovacije u praksi održive gradnje.
    • Potencijalni društveni izazovi, uključujući psihološke uticaje života i rada u podzemnim sredinama bez direktnog pristupa prirodnim pejzažima.
    • Novi oblici društvene nejednakosti, gdje pristup površinskim sadržajima postaje luksuz, a podzemni životni uslovi značajno variraju u zavisnosti od ekonomskog statusa.
    • Podzemna urbana poljoprivreda i zelene tehnologije, doprinoseći sigurnosti hrane i smanjenju ugljičnog otiska transporta hrane do urbanih centara.

    Pitanja koja treba razmotriti

    • Kako bi život ili rad u podzemnom gradu promijenio vašu svakodnevnu rutinu i društvene interakcije?
    • Kako podzemni razvoj može uticati na pristup vaše lokalne zajednice prirodnim prostorima i aktivnostima na otvorenom?