Odumiranje mikroba: vitalni ekološki elementi u opasnosti

KREDIT ZA SLIKE:
Slika kreditne
Istockphoto

Odumiranje mikroba: vitalni ekološki elementi u opasnosti

Odumiranje mikroba: vitalni ekološki elementi u opasnosti

Tekst podnaslova
Šesto masovno izumiranje pogađa više vrsta nego što se čini.
    • Autor:
    • ime autora
      Quantumrun Foresight
    • Travnja 18, 2023

    Gubitak mikroba mogao bi imati teške posljedice za Zemljine ekosustave i negativan utjecaj na ljudsko društvo. Stoga je važno poduzeti mjere za zaštitu ovih vitalnih organizama i osigurati očuvanje njihovih bitnih uloga u zemljinim ekosustavima.

    Kontekst izumiranja mikroba

    Mikrobi su sićušni organizmi koji su neophodni za život na zemlji. Oni uključuju bakterije, viruse, gljivice i druge jednostanične mikroorganizme koji se nalaze posvuda, od dubina oceana do ljudskih tijela. Ova sićušna stvorenja igraju vitalnu ulogu u mnogim bitnim procesima, uključujući razgradnju organske tvari, proizvodnju hrane i regulaciju klime na Zemlji. 

    Jedan od glavnih pokretača izumiranja mikroba je uništavanje staništa. Mnogi mikrobi nalaze se u specifičnim okruženjima, poput tla, vode ili ljudskog tijela. Ljudske aktivnosti, poput poljoprivrede, rudarstva i urbanizacije, sve više narušavaju ova okruženja. Ovaj poremećaj može dovesti do gubitka ovih bitnih staništa, što dovodi do izumiranja mikroba koji o njima ovise. 

    Druga velika prijetnja mikrobima je zagađenje. Mnogi mikrobi podložni su promjenama okoliša i mogu ih lako ubiti otrovne tvari. Na primjer, pesticidi i druge kemikalije koje se koriste u poljoprivredi mogu ubiti bakterije neophodne za razgradnju organske tvari. Ovaj razvoj može imati posredni učinak na ekosustav, budući da gubitak tih bakterija može dovesti do nakupljanja organske tvari, što može negativno utjecati na okoliš.

    Razarajući učinak 

    S obzirom na nedostatak istraživanja na tom području, mnogi učinci povezani s izumiranjem mikroba možda još nisu identificirani. Ono što je sigurno je da će kraj vrsta, ili čak smanjenje broja, pridonijeti povećanju koncentracije ugljičnog dioksida u zraku jer tlo gubi svoju kvalitetu za zadržavanje plina. Osim toga, izumiranje ovih mikroba moglo bi utjecati na učestalost i težinu određenih bolesti, jer bi moglo promijeniti ravnotežu mikrobnih zajednica u ljudskom tijelu i okolišu. Metabolički i imunološki poremećaji kod ljudi mogu se dodatno povećati kako se mikrobiom u njihovim tijelima remeti. 

    Mikrobi su neophodni za razgradnju organske tvari, poput lišća, grančica i drugih biljnih ostataka. Ovaj proces je ključan za recikliranje hranjivih tvari i pomaže u održavanju ravnoteže zemljinih ekosustava. Bez ovih mikroba, organska tvar bi se nakupila i negativno utjecala na okoliš, poput smanjene plodnosti tla i povećanih emisija stakleničkih plinova. Mikrobi su vitalni dio bioraznolikosti Zemlje, a njihov gubitak mogao bi imati posredne učinke na druge vrste. Na primjer, gubitak mikroba bitnih za razgradnju organske tvari mogao bi utjecati na dostupnost hranjivih tvari za druge organizme, što bi zauzvrat moglo utjecati na njihovu populaciju. 

    Konačno, mikrobi su također bitni za proizvodnju hrane. Na primjer, bakterije se koriste za stvaranje fermentirane hrane, kao što su jogurt i sir, dok se kvasac koristi za izradu kruha i piva. Gubitak ovih mikroba mogao bi dovesti do nestašica i viših cijena ovih proizvoda.

    Posljedice izumiranja mikroba

    Šire implikacije izumiranja mikroba mogu uključivati:

    • Poremećaji u različitim ekosustavima (kao što su močvare i koraljni grebeni) koji ljudima pružaju važne usluge (kao što su pročišćavanje vode i zaštita obale), što dovodi do nepredvidivih nuspojava.
    • Pogoršanje zdravlja tla, što bi moglo imati dugoročne posljedice za poljoprivredu i druge kopnene industrije.
    • Više ulaganja u mikrobiološka istraživanja i njihov utjecaj na ljudska tijela i ekosustave.
    • Izumiranje brojnih mikrobnih vrsta koje proizvode spojeve s ljekovitim svojstvima koji se ne nalaze u drugim organizmima. Njihovo izumiranje moglo bi dovesti do gubitka potencijalnih izvora novih lijekova.
    • Promjene u sastavu atmosfere, koje bi mogle povećati razine ugljičnog dioksida u tlu, oceanima i zraku.

    Pitanja za razmatranje

    • Postoje li neki koraci koje pojedinci mogu poduzeti kako bi spriječili izumiranje mikroba? Ako je tako, koji su?
    • Jeste li ikada čuli za pokušaje očuvanja ili zaštite mikroba? Ako jesu, koji su i mislite li da su učinkoviti?

    Reference uvida

    Za ovaj uvid korištene su sljedeće popularne i institucionalne veze: