Anti-aging i ekonomija: kada vječna mladost intervenira u našu ekonomiju

• Autor:
• Ime autora

  Quantumrun Foresight
• Mart 1, 2022

Sažetak uvida

Težnja za dugovječnošću evoluirala je u naučnu potragu za razumijevanjem i usporavanjem procesa starenja, potaknuta zdravstvenim izazovima stare globalne populacije. Ovo istraživanje, potaknuto ulaganjima iz različitih sektora, uključujući tehnologiju i akademiju, ima za cilj smanjenje bolesti povezanih sa starenjem i produženje perioda života provedenog u dobrom zdravlju. Međutim, kako tehnologije protiv starenja napreduju, mogle bi preoblikovati društvene strukture, od tržišta rada i planova za penzionisanje do potrošačkih navika i urbanog planiranja.

Anti-aging i ekonomski kontekst

Potraga za dugovječnošću bila je stalna tema kroz ljudsku historiju, au modernoj eri ova potraga je dobila naučni zaokret. Istraživači širom svijeta udubljuju se u misterije starenja, tražeći načine da uspore ili čak zaustave proces poznat kao starenje - biološki izraz za starenje. Ovaj naučni poduhvat nije samo isprazni projekat; to je odgovor na rastuće izazove zdravstvene zaštite koji dolaze sa starenjem stanovništva. Procjenjuje se da će do 2027. godine svjetsko tržište istraživanja i tretmana protiv starenja dostići zapanjujućih 14.22 milijarde dolara, što odražava hitnost i razmjere ovog globalnog zdravstvenog problema.

Interes za istraživanje protiv starenja nije ograničen samo na naučnu zajednicu. Visokoprofilirani rukovodioci iz svijeta tehnologije i softvera također prepoznaju potencijal ove oblasti i ulažu značajne količine kapitala u nju. Njihovo učešće ne samo da obezbjeđuje prijeko potrebna finansijska sredstva, već i donosi svježu perspektivu i inovativan pristup istraživanju. U međuvremenu, akademske institucije provode klinička ispitivanja, nastojeći otkriti nove tretmane koji bi mogli ublažiti efekte starenja ili ga čak spriječiti u potpunosti.

Primarni cilj istraživanja protiv starenja je smanjenje rizika od bolesti povezanih sa starenjem sprečavanjem starenja ljudskih ćelija. Jedan obećavajući put istraživanja uključuje upotrebu metformina, lijeka koji se obično koristi za liječenje dijabetesa tipa II. Istraživači istražuju potencijal metformina za zaštitu od niza bolesti povezanih sa starenjem, s nadom da bi mogao produžiti ne samo životni vijek, već i zdravstveni vijek - period života proveden u dobrom zdravlju. 

Ometajući uticaj

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, između 2015. i 2050. godine, udio svjetske populacije starije od 60 godina skoro će se udvostručiti sa 12 posto na 22 posto. Do 2030., svaki šesti pojedinac u svijetu imat će najmanje 60 godina. Kako ova populacija stari, vjerovatno će se intenzivirati želja (za značajan postotak ove populacije) da se ponovo osjeća mladim. 

U SAD-u će osoba koja napuni 65 godina potrošiti oko 142,000 do 176,000 dolara na dugotrajnu njegu tokom svog života. Ali, s napretkom u tehnologiji protiv starenja, građani bi potencijalno mogli ostati zdravi duže kako stare i nastaviti živjeti samostalnije. To bi potencijalno moglo pomjeriti starosnu granicu za odlazak u penziju, jer starije osobe postaju sposobnije i nastavljaju raditi duže. 

Ova inovacija može imati značajnu ekonomsku isplativost, jer će kompanije razvijati više tehnoloških inovacija kako bi zadovoljile potrebe ljudi kako rastu. A za zemlje za koje se predviđa da će patiti od starenja radne snage, terapije protiv starenja mogle bi održati njihovu radnu snagu produktivnom još decenijama. Međutim, intervencije, kao što je anti-aging, ne dolaze bez troškova; oni mogu pogoršati već postojeće nejednakosti jer bogatima pružaju priliku da žive i uvećavaju svoje bogatstvo narednih decenija, povećavajući jaz između bogatih i siromašnih. 

Implikacije protiv starenja i ekonomiju

Šire implikacije protiv starenja i ekonomije mogu uključivati:

• Povećanje radne dobi, što rezultira promjenom u dinamici tržišta rada sa starijim osobama koje ostaju aktivni doprinositelji privredi na duže periode.
• Porast potražnje za tretmanima protiv starenja stimuliše ekonomski rast u zdravstvenom sektoru, što dovodi do otvaranja novih radnih mesta i usluga prilagođenih potrebama starije populacije.
• Pojedinci odlažu odlazak u penziju, što dovodi do promjena u penzijskim planovima i strategijama planiranja penzionisanja.
• Razvoj novih tehnologija u oblasti medicine, što dovodi do napretka u personaliziranoj medicini i sistemima pružanja zdravstvene zaštite.
• Promjena u obrascima potrošnje potrošača, s više sredstava dodijeljenih zdravstvenim i wellness proizvodima i uslugama.
• Promjene u urbanističkom planiranju i stambenim politikama, s većim naglaskom na stvaranju okruženja prilagođenog starima.
• Promjene u obrazovnim sistemima, s većim naglaskom na cjeloživotnom učenju i razvoju vještina kako bi se prilagodio produženi radni vijek.
• Povećana kontrola i regulacija od strane vlada, što dovodi do novih politika usmjerenih na osiguranje sigurnosti i efikasnosti tretmana protiv starenja.

Pitanja koja treba razmotriti

• Može li produženje životnog vijeka pomoći domaćim ekonomijama ili bi takve terapije samo umanjile mogućnosti zapošljavanja za mlađu generaciju?
• Kako ovaj naučni razvoj može uticati na rastuću podjelu između bogatih i siromašnih?