Budućnost IBM
KATEGORIJE
- Performanse imovine
- Inovacijska sredstva i cijev
- Ranjivost poremećaja
- Naslovi kompanije
- Izgledi kompanije u budućnosti
PRISTUP PODACIMA
IBM (također poznat kao International Business Machines Corporation) je američka tehnološka kompanija koja posluje širom svijeta. Sjedište je u Armonku, New York, Sjedinjene Američke Države. Kompanija je prvobitno počela kao Computing-Tabulating-Recording Company (CTR) 1911. godine, a preimenovana je 1924. u "International Business Machines". IBM proizvodi i prodaje računarski hardver, srednji softver i softver, te pruža usluge savjetovanja i hostinga u područjima u rasponu od mainframe računara do nanotehnologije. IBM je takođe značajna istraživačka organizacija, koja drži rekord za većinu patenata koje je proizvela kompanija (od 2017.) 24 uzastopne godine.
Inovacijska sredstva i cjevovod
Svi podaci kompanije prikupljeni iz njenog godišnjeg izvještaja za 2016. godinu i drugih javnih izvora. Točnost ovih podataka i zaključaka koji se iz njih proizlaze ovise o ovim javno dostupnim podacima. Ako se otkrije da su podaci navedeni iznad netačni, Quantumrun će izvršiti potrebne ispravke na ovoj stranici uživo.
RANJIVOST NA OPREMANJE
Pripadnost tehnološkom sektoru znači da će na ovu kompaniju direktno i indirektno uticati niz remetilačkih prilika i izazova u narednim decenijama. Iako su detaljno opisani u Quantumrun-ovim specijalnim izvještajima, ovi remetilački trendovi mogu se sažeti u sljedeće široke tačke:
*Prvo, penetracija interneta će porasti sa 50 posto u 2015. na preko 80 posto do kasnih 2020-ih, što će omogućiti regijama širom Afrike, Južne Amerike, Bliskog istoka i dijelovima Azije da dožive svoju prvu internet revoluciju. Ove regije će predstavljati najveće mogućnosti rasta za tehnološke kompanije u naredne dvije decenije.
*Slično gore navedenom, uvođenje 5G internet brzina u razvijenom svijetu do sredine 2020-ih omogućit će niz novih tehnologija za konačno postizanje masovne komercijalizacije, od proširene stvarnosti do autonomnih vozila do pametnih gradova.
*Gen-Z i Millennials će dominirati globalnom populacijom do kasnih 2020-ih. Ova tehnološki pismena i tehnološki podržavajuća demografija potaknut će usvajanje sve veće integracije tehnologije u svaki aspekt ljudskog života.
*Smanjenje troškova i sve veći računarski kapacitet sistema veštačke inteligencije (AI) dovešće do njegove veće upotrebe u brojnim aplikacijama u tehnološkom sektoru. Svi regulisani ili kodifikovani zadaci i profesije će biti automatizovani, što će dovesti do dramatično smanjenih operativnih troškova i znatnih otpuštanja zaposlenih u belim i plavim ovratnicima.
*Jedan naglasak iz gore navedenog, sve tehnološke kompanije koje koriste prilagođeni softver u svojim operacijama će sve više početi da usvajaju AI sisteme (više nego ljudi) za pisanje svog softvera. To će na kraju rezultirati softverom koji sadrži manje grešaka i ranjivosti, te boljom integracijom sa sutrašnjim sve moćnijim hardverom.
*Mooreov zakon će nastaviti da unapređuje računarske kapacitete i skladištenje podataka elektronskog hardvera, dok će virtuelizacija računara (zahvaljujući porastu 'oblaka') nastaviti da demokratizuje računarske aplikacije za mase.
*Sredinom 2020-ih doći će do značajnih otkrića u kvantnom računarstvu koji će omogućiti računarske sposobnosti koje mijenjaju igru, a koje su primjenjive na većinu ponuda kompanija iz tehnološkog sektora.
*Smanjenje troškova i povećanje funkcionalnosti napredne proizvodne robotike dovest će do dalje automatizacije fabričkih montažnih linija, čime će se poboljšati kvalitet proizvodnje i troškovi povezani s potrošačkim hardverom koji su izradile tehnološke kompanije.
*Kako opšta populacija postaje sve više zavisna od ponuda tehnoloških kompanija, njihov uticaj će postati pretnja vladama koje će nastojati da ih sve više regulišu kako bi se pokorile. Ove igre zakonodavne moći će varirati u svom uspjehu u zavisnosti od veličine ciljane tehnološke kompanije.