Uspon novih medija: Nove snage moći dominiraju medijskim pejzažom

• Autor:
• Ime autora

  Quantumrun Foresight
• Februar 25, 2022

Sažetak uvida

Medijska industrija je doživjela značajnu transformaciju, s opadanjem povjerenja javnosti i novim oblicima komunikacije koji su u središtu pozornosti. Faktori kao što su polarizacija vijesti, utjecaj pandemije COVID-19 i porast online platformi preoblikovali su krajolik, što je dovelo do pomaka s tradicionalnih medija na digitalne platforme. Ova promjena je demokratizovala medije, ali je također izazvala zabrinutost zbog širenja dezinformacija, održivosti kvalitetnog novinarstva i potrebe za regulatornim nadzorom.

Uspon novog medijskog konteksta

Medijska industrija, nekada svjetionik transparentnosti i činjeničnosti, doživjela je značajan pomak u povjerenju javnosti tokom godina. Početkom 1970-ih, oko 70 posto javnosti davalo je svoje povjerenje medijima, što je brojka koja se od tada smanjila na samo 40 posto do 2021. Studija provedena iste godine pokazala je da su SAD imale najniži nivo povjerenja u medijima, pri čemu samo 29 posto stanovništva izražava povjerenje. Ovaj pad povjerenja može se pripisati različitim faktorima, uključujući sve veću polarizaciju i politizaciju vijesti, zbog čega je mnogima postalo teško da razlikuju činjenično izvještavanje i dezinformacije.

Medijski pejzaž 21. vijeka postao je plodno tlo za različite poglede, često pod utjecajem političkih sklonosti. Ova transformacija je otežala publici da odvoji prave vesti od izmišljenih priča. Situaciju je dodatno zakomplikovala pandemija, koja ne samo da je poremetila tok prihoda od reklama, već je i ubrzala pad broja štampanih novina na globalnom nivou. Ovaj razvoj događaja doveo je do značajnog gubitka radnih mjesta u industriji, dodatno destabilizirajući ionako nesigurnu situaciju.

Usred ovih izazova, tradicionalni oblici medija, kao što su novine i kablovske novinske mreže, u velikoj su mjeri zamijenjeni novim oblicima komunikacije. Ovi oblici uključuju web stranice, online video streaming, platforme društvenih medija, online zajednice i blogove. Ove platforme, sa svojim ogromnim dometom i dostupnošću, dale su javnosti i novinarima ambicioznima mogućnost da podijele svoje stavove i priče sa globalnom publikom. Ova promjena je demokratizovala medijski krajolik, ali je također pokrenula nova pitanja o ulozi i odgovornosti medija u digitalnom dobu.

Ometajući uticaj

Porast online medijskih platformi i društvenih mreža značajno je promijenio način na koji se informacije šire u našem društvu. Poznate ličnosti i influenseri, naoružani svojim pametnim telefonima, sada mogu podijeliti svoje stavove s globalnom publikom, oblikujući javno mnijenje na načine koji su ranije bili domena profesionalnih novinara. Ova promjena je natjerala tradicionalne medije da se prilagode, uspostavljajući snažno prisustvo na mreži i povećavajući svoje digitalno praćenje kako bi ostali relevantni. 

Kao odgovor na ove promjene, evoluirali su poslovni modeli mnogih medijskih organizacija. Dugotrajno novinarstvo, nekada standard za dubinsko izvještavanje, uvelike je zamijenjeno modelima pretplate i članstva. Ovi novi modeli omogućavaju medijima da direktno dođu do svoje publike, zaobilazeći tradicionalne kanale distribucije. Međutim, oni također postavljaju pitanja o održivosti kvalitetnog novinarstva u eri u kojoj naslovi i senzacionalizam često privlače više pažnje.

Upotreba algoritama za usmjeravanje sadržaja na određenu publiku dodatno je transformirala medijski pejzaž. Ova tehnologija omogućava nezavisnim novinarima i emiterima da efikasnije dopru do ciljane publike. Međutim, to također omogućava širenje pristrasnog ili obmanjujućeg sadržaja, jer ovi algoritmi često daju prioritet angažmanu nad preciznošću. Ovaj trend naglašava potrebu za medijskom pismenošću i vještinama kritičkog razmišljanja u javnosti, kao i potrebu za regulatornim nadzorom kako bi se osigurala odgovorna upotreba ovih moćnih alata.

Implikacije uspona novih medija

Šire implikacije uspona novih medija mogu uključivati:

• Sposobnost emitiranja pristrasnih poruka u velikim razmjerima, što dovodi do povećanog sukoba i promocije i učvršćivanja polarizacije i netolerancije.
• Smanjenje kredibiliteta opšteg izvještavanja vijesti zbog mnoštva medijskih opcija dostupnih za javnu potrošnju.
• Povećani senzacionalizam od strane medija kao sredstvo za povećanje pogleda među svojom publikom i natjecanje s novim medijima.
• Nove mogućnosti u kreiranju digitalnog sadržaja i upravljanju društvenim medijima.
• Politički pejzaži su polarizovaniji jer su ljudi izloženi ekstremnijim gledištima.
• Upotreba algoritama za ciljanje sadržaja dovodi do stvaranja "eho komora", gdje su ljudi izloženi samo gledištima koja su u skladu s njihovim vlastitim, ograničavajući njihovo razumijevanje različitih perspektiva.
• Povećana potrošnja energije i elektronski otpad jer je potrebno više uređaja za pristup digitalnom sadržaju.
• Veći nadzor nad tehnološkim kompanijama jer vlade nastoje regulirati svoj utjecaj i zaštititi korisničke podatke.
• Porast građanskog novinarstva koji povećava angažman zajednice i lokalno izvještavanje.

Pitanja koja treba razmotriti

• Suočeni sa sve većim brojem novih medijskih platformi, koji je najbolji način za suzbijanje širenja dezinformacija?
• Mislite li da će evoluirani medijski krajolik dostići nivo povjerenja javnosti koji je prije nekoliko decenija uživala medijska profesija?