Besplatan javni prijevoz: Postoji li doista sloboda u besplatnoj vožnji?

• Autor:
• ime autora

  Quantumrun Foresight
• Studenog 15, 2021

Gradovi diljem svijeta prihvaćaju besplatni javni prijevoz, potez koji ne samo da potiče društvenu mobilnost i lokalna gospodarstva, već i utire put održivosti okoliša. Međutim, ova tranzicija dolazi s izazovima, uključujući potrebu za modernizacijom sustava javnog prijevoza i potencijalno opterećenje javnih financija. Unatoč ovim preprekama, dugoročne implikacije, poput povećane socijalne uključenosti, gospodarskog rasta i tehnološkog napretka, čine ga trendom koji vrijedi istražiti.

Kontekst besplatnog javnog prijevoza

Estonija je napravila značajan korak u politici javnog prijevoza još 2013. Postala je prvi grad unutar Europske unije (EU) koji je svojim stanovnicima ponudio besplatnu vožnju autobusima, tramvajima i trolejbusima. Ta je politika, prema riječima gradskih dužnosnika, imala dubok utjecaj na društvenu mobilnost, posebice starije populacije. Također je potaknuo lokalna gospodarstva potičući stanovnike da izlaze vani tijekom večeri i vikenda, što je dovelo do godišnjeg povećanja prihoda od približno 22.7 milijuna USD.

Godine 2019., Kansas City u američkoj saveznoj državi Missouri slijedio je korake Estonije, označivši prvi primjer da veliki američki grad uvede besplatni javni prijevoz. Primarni motiv iza ovog poteza bio je poboljšati kvalitetu života njegovih stanovnika, posebno onih s niskim prihodima. Uklanjanjem financijske prepreke javnom prijevozu, ti su stanovnici stekli bolji pristup mogućnostima zapošljavanja i zdravstvenim uslugama, ključnim komponentama za društvenu i gospodarsku stabilnost.

S druge strane zemaljske kugle, grad Hwaseong u Južnoj Koreji preuzeo je koncept besplatnog javnog prijevoza i dodao ekološki zaokret. Godine 2021. najavili su planove za ponudu besplatnih vožnji za mlade i starije osobe. Osim toga, cilj im je do 2030. prebaciti cijelu svoju autobusnu flotu na modele koji su i neutralni u emisiji ugljika i autonomni. Ovaj potez također uzima u obzir hitno pitanje održivosti okoliša i potencijala autonomne tehnologije.

Razarajući učinak

Omogućavanjem slobodnijeg kretanja stanovnika, gradovi mogu stimulirati lokalne sektore, poput zabave, zdravstvene zaštite i poslovanja. Na primjer, pojedinci mogu biti skloniji istraživanju lokalnih atrakcija ili pokroviteljstvu tvrtki koje bi inače zanemarili zbog troškova prijevoza. Ovaj bi razvoj mogao dovesti do živahnijeg lokalnog gospodarstva i većeg osjećaja zajedništva među stanovnicima.

Međutim, prijelaz na besplatni javni prijevoz nije bez izazova. Kao prvo, sustavi javnog prijevoza morali bi proći kroz značajnu modernizaciju i organizaciju kako bi uvjerili pojedince da napuste svoja osobna vozila. Ovaj bi proces mogao uključivati ​​integraciju naprednih tehnologija, poput praćenja u stvarnom vremenu i optimizacije rute, kako bi se poboljšala učinkovitost i pouzdanost ovih sustava. Osim toga, gradovi će možda trebati ulagati u nadogradnju infrastrukture, poput proširenja ruta ili povećanja učestalosti usluga, kako bi se prilagodili očekivanom povećanju broja putnika.

Primjena programa besplatnog javnog prijevoza u velegradovima, poput New Yorka, predstavlja dodatne izazove. U tim je gradovima utaja karata značajan problem, a službenici za provođenje zakona imaju zadatak patrolirati sustavima javnog prijevoza kako bi odvratili i uhvatili one koji izbjegavaju plaćanje karata. Prijelaz na model besplatne karte mogao bi ublažiti ovaj problem, ali bi također mogao zahtijevati ponovnu procjenu uloga i odgovornosti organa za provedbu zakona unutar sustava javnog prijevoza. Nadalje, sama veličina i složenost javnog prijevoza u velegradovima zahtijevaju pažljivo planiranje i značajna sredstva kako bi se osigurao nesmetan prijelaz na model besplatne karte.

Implikacije besplatnog javnog prijevoza

Šire implikacije besplatnog javnog prijevoza mogu uključivati:

• Prenatrpani autobusi i vlakovi, što bi moglo dovesti do kupnje dodatnih vozila javnog prijevoza i izgradnje dodatne javne infrastrukture.
• Povećana potražnja za električnim autobusima i vlakovima koji su ugljično neutralni i autonomni.
• Povećani prihodi od gradskih poreza od predviđenog poticaja lokalnim gospodarskim aktivnostima—prihodi od poreza koji bi mogli dodatno financirati i održavati projekte besplatnog javnog prijevoza.
• Povećanje socijalne uključenosti, budući da besplatni javni prijevoz omogućuje svim stanovnicima, bez obzira na razinu prihoda, pristup osnovnim uslugama i mogućnostima, potičući pravednije društvo.
• Poticaj lokalnog gospodarstva jer stanovnici, oslobođeni tereta troškova prijevoza, imaju više raspoloživog dohotka za potrošnju na lokalnu robu i usluge.
• Ubrzanje tehnološkog napretka u javnom prijevozu, kako raste potražnja za učinkovitim i pouzdanim uslugama, potiče razvoj tehnologija kao što su autonomna vozila.
• Potencijalni pritisak na javne financije, budući da vlade moraju pronaći alternativne izvore prihoda za održavanje i poboljšanje infrastrukture i usluga javnog prijevoza u nedostatku prihoda od karata.
• Promjena u dinamici tržišta rada, budući da se potražnja za radnicima javnog prijevoza može povećati za upravljanje proširenim uslugama, dok se poslovi povezani s korištenjem privatnih vozila, kao što su čuvari parkirališta ili zaposlenici na benzinskim crpkama, mogu smanjiti.
• Povećanje gradske gužve i habanja infrastrukture javnog prijevoza, jer se sve više ljudi odlučuje koristiti besplatnim uslugama, što dovodi do povećanih zahtjeva za održavanjem.

Pitanja za razmatranje

• Mislite li da besplatni javni prijevoz može rezultirati povećanjem gospodarske aktivnosti u vašem rodnom gradu?
• Biste li radije platili prijevoz nego da vam se povećaju porezi?