Moguće posljedice preopterećenosti informacijama na ljudski mozak

U svijetu preopterećenom informacijama, kako obrađujemo koje je znanje relevantno, a koje nije? Da bismo odgovorili na ovo pitanje, prvo moramo pogledati koji je organ primarno odgovoran za spoznaju te informacije.

Ljudski mozak je složen organ. Uzima informacije iz više ulaza ili osjetila, koja zatim generiraju lanac električnih i kemijskih reakcija koje mozak tumači. Tijekom vremena, i na različitim geografskim lokacijama, stvari na koje ljudi svjesno obraćaju pažnju u svom okruženju mijenjaju se u skladu s njihovim potrebama za preživljavanjem.

Rad s viškom informacija

U suvremenom društvu imamo više dostupnih informacija od onoga što se nalazi u našoj neposrednoj okolini ili okruženju. Općenito, imamo više informacija dostupnih za korištenje nego što smo ikada imali. Možda više nije učinkovito, potrebno ili čak moguće točno obraditi koje je znanje relevantno (ili bi moglo biti u budućnosti), a što nije.

U svijetu preopterećenom informacijama, moramo naučiti kako pronaći različite vrste informacija. U metaforičkom smislu, umjesto da naš um bude otvorena knjiga, našoj intelektualnoj obradi i spoznaji najbolje će pomoći otkrivanje koji će ključ otvoriti vrata knjižnice. Kako će se razvijati platforme putem kojih se informacije prezentiraju, kako se razvija vrsta korisnih informacija i kako važnost pamćenja određenih vrsta informacija opada, kako će to utjecati na našu budućnost?