Digitalno gomilanje: Mentalne bolesti postaju onlajn

• Autor:
• Ime autora

  Quantumrun Foresight
• Može 6, 2022

Sažetak uvida

Digitalno gomilanje, prekomjerno gomilanje digitalnih datoteka, pojavljuje se kao ozbiljna briga, s posljedicama u rasponu od prijetnji sajber bezbjednosti do ekoloških problema. Studije naglašavaju psihološku privrženost koju ljudi mogu razviti prema digitalnom posjedu i neurednim skupovima podataka koje ona stvara u poslovnom okruženju, što dovodi do poziva za strukturiranijim digitalnim pejzažima kroz vladine propise i nova tehnološka rješenja. Ovaj fenomen može potaknuti društveni pomak ka pažljivoj digitalnoj potrošnji, potaknut kampanjama podizanja svijesti i pojavom alata koji promoviraju digitalni minimalizam.

Kontekst digitalnog gomilanja

U stvarnom svijetu, poremećaj gomilanja je psihološka bolest koja pogađa one koji gomilaju prekomjeran broj predmeta ili stvari do te mjere da više ne mogu živjeti redovnim životom. Međutim, gomilanje postaje problem iu digitalnom svijetu.

Nagomilavanje je relativno skorašnji problem u smislu psihološke analize, pri čemu se institucionalna istraživanja provode na značajnom nivou tek od 1970-ih, a priznata su kao formalni mentalni poremećaj tek od strane Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje 2013. Potkategorija digitalnog gomilanja je daleko noviji fenomen, a studija iz 2019. koju je sprovela Nacionalna medicinska biblioteka SAD-a sugerira da ono može imati slične negativne mentalne efekte na osobu kao i fizičko gomilanje.
 
Zbog široko rasprostranjene dostupnosti digitalnih materijala (fajlova, slika, muzike, aplikacija, itd.) i sve veće dostupnosti jeftinog skladištenja podataka, digitalno gomilanje postaje sve veći problem. Studije su pokazale da ljudi mogu postati vezani za svoje nefizičke stvari kao što bi se vezali za predmete iz svog djetinjstva kada su bili sastavni dio njihove ličnosti i samoidentiteta. Iako digitalno gomilanje ne ometa lične stambene prostore, ono može negativno uticati na svakodnevni život. Digitalno gomilanje, prema istraživanju, predstavlja ozbiljan problem za preduzeća i druge institucije jer stvara nered u njihovim skupovima podataka i može imati štetan uticaj na životnu sredinu.

Ometajući uticaj

Digitalno gomilanje je postalo relevantna prijetnja dobrobiti mnogih organizacija. To može dovesti do toga da digitalni sistemi postanu pretrpani nekritičnim podacima i datotekama koji potencijalno mogu predstavljati sigurnosnu prijetnju datoj organizaciji. Ako haker izmijeni digitalnu datoteku, a zatim je stavi u sistem za pohranu podataka kompanije, takva datoteka bi mogla omogućiti sajber-kriminalcima pozadinska vrata u digitalne sisteme kompanije. 

Nadalje, kompanije koje izgube podatke klijenata zbog hakovanja u Evropskoj uniji mogu se suočiti sa znatnim kaznama prema standardima Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR). Uticaj digitalnog gomilanja na životnu sredinu je rezultat toga što je potrebno više servera za skladištenje materijala organizacije ili osobe, posebno usluga skladištenja u oblaku. Ove serverske sobe zahtijevaju velike količine energije za rad, održavanje i hlađenje do optimalne radne temperature. 

Klasifikacija digitalnog gomilanja kao mentalnog poremećaja može dovesti do toga da organizacije mentalnog zdravlja sve više obaveštavaju svoje članove i javnost o poremećaju. Poduzećima se može pružiti znanje kako bi HR i IT funkcije mogle identificirati zaposlenike koji pokazuju osobine koje liče na digitalno gomilanje. Pomoć se može pronaći i pružiti za ove zaposlenike ako je potrebno.

Implikacije digitalnog gomilanja

Šire implikacije digitalnog gomilanja mogu uključivati:

• Povećani rizik kibernetičke sigurnosti za mnoge kompanije, što dovodi do toga da kompanije posvećuju više resursa sajber sigurnosti, ali stvaraju oportunitetni trošak za organizaciju.
• Porast broja vladinih kampanja za podizanje svijesti o mentalnim i ekološkim opasnostima digitalnog gomilanja, podsticanje informiranijeg stanovništva i podsticanje društvenog pomaka ka pažljivijim i održivijim navikama digitalne potrošnje.
• Kompanije društvenih medija kreiraju nove tipove datoteka koje se mogu podesiti da postoje samo na ograničeni period prije nego što budu izbrisane, ohrabrujući korisnike da budu pažljiviji o sadržaju koji kreiraju i dijele, što bi potencijalno moglo potaknuti digitalno okruženje koje je manje pretrpano i više fokusirano na kvalitet, a ne na kvantitet.
• Stvaranje nove niše u profesiji profesionalnih organizatora koja je specijalizirana za pomoć pojedincima i organizacijama da organiziraju i očiste svoje digitalne ostave podataka.
• Porast potražnje za digitalnim minimalističkim alatima i uslugama, što dovodi do konkurentnijeg tržišta koje tjera kompanije da razviju rješenja prilagođena korisnicima koja zadovoljavaju široku populaciju.
• Promjena poslovnih modela s kompanijama koje nude vrhunske usluge za pohranu i organizaciju podataka, što dovodi do potencijalnog povećanja tokova prihoda.
• Potencijalno povećanje vladinih propisa o skladištenju i upravljanju podacima, što dovodi do strukturiranijeg i sigurnijeg digitalnog pejzaža.
• Pojačani fokus na razvoj energetski efikasnih centara podataka kako bi se ublažio utjecaj digitalnog gomilanja na okoliš, što dovodi do održivijeg digitalnog ekosistema, ali potencijalno povećava početne troškove ulaganja za kompanije.
• Promjena obrazovnih nastavnih planova i programa kako bi se uključila digitalna pismenost i organizacijske vještine, podstičući generaciju koja je sposobna za efikasno upravljanje digitalnim resursima.
• Potencijalni porast istraživačkih i razvojnih inicijativa usmjerenih na stvaranje održivih rješenja za pohranu podataka kao što je skladištenje DNK podataka, što dovodi do smanjenja utjecaja podatkovnih centara na okoliš, ali može naići na etičke dileme i regulatorne prepreke.

Pitanja koja treba razmotriti

• Kakvu ulogu bi nevladine organizacije trebale imati u podizanju svijesti o digitalnom gomilanju?
• Mislite li da ste krivi za neki oblik digitalnog gomilanja u svom privatnom ili poslovnom životu?