Digitalno gomilanje: mentalne bolesti idu na internet

• Autor:
• ime autora

  Quantumrun Foresight
• Neka 6, 2022

Sažetak uvida

Digitalno gomilanje, prekomjerno gomilanje digitalnih datoteka, postaje ozbiljan problem, s posljedicama koje se kreću od prijetnji kibernetičkoj sigurnosti do ekoloških problema. Studije naglašavaju psihološku privrženost koju ljudi mogu razviti prema digitalnom vlasništvu i neuređenim skupovima podataka koje ono stvara u poslovnim okruženjima, što dovodi do poziva za strukturiranijim digitalnim krajolicima kroz vladine propise i nova tehnološka rješenja. Taj bi fenomen mogao potaknuti društveni pomak prema svjesnoj digitalnoj potrošnji, potaknut kampanjama podizanja svijesti i pojavom alata koji promiču digitalni minimalizam.

Kontekst digitalnog gomilanja

U stvarnom svijetu, poremećaj gomilanja je psihološka bolest koja pogađa one koji gomilaju prekomjeran broj predmeta ili stvari do točke u kojoj više ne mogu živjeti normalnim životom. Međutim, gomilanje postaje problem iu digitalnom svijetu.

Gomilanje je relativno nedavni problem u smislu psihološke analize, s institucionalnim istraživanjem koje se provodi na značajnim razinama tek od 1970-ih i priznato je samo kao formalni mentalni poremećaj od strane Dijagnostički i statistički priručnik mentalnih poremećaja 2013. Potkategorija digitalnog gomilanja daleko je noviji fenomen, a studija Nacionalne medicinske knjižnice SAD-a iz 2019. sugerira da bi moglo imati slične negativne mentalne učinke na osobu kao fizičko gomilanje.
 
Zbog široko rasprostranjene dostupnosti digitalnih materijala (datoteka, slika, glazbe, aplikacija itd.) i sve veće dostupnosti jeftine pohrane podataka, digitalno gomilanje postaje sve veći problem. Studije su pokazale da se ljudi mogu vezati za svoju nefizičku imovinu isto koliko i za predmete iz djetinjstva kada su oni činili sastavni dio njihove osobnosti i samoidentiteta. Iako digitalno gomilanje ne ometa osobne stambene prostorije, ono može negativno utjecati na svakodnevni život. Digitalno gomilanje, prema istraživanju, ozbiljan je problem za tvrtke i druge institucije jer stvara nered unutar njihovih skupova podataka i može imati štetan utjecaj na okoliš.

Razarajući učinak

Digitalno gomilanje postalo je relevantna prijetnja dobrobiti mnogih organizacija. To može dovesti do toga da digitalni sustavi postanu pretrpani nekritičnim podacima i datotekama koji potencijalno mogu predstavljati sigurnosnu prijetnju određenoj organizaciji. Ako haker promijeni digitalnu datoteku i zatim je smjesti u sustav za pohranu podataka tvrtke, takva bi datoteka mogla kibernetičkim kriminalcima omogućiti ulaz u digitalne sustave tvrtke. 

Nadalje, tvrtke koje izgube podatke o klijentima zbog hakiranja u Europskoj uniji mogu se suočiti sa značajnim novčanim kaznama prema standardima Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR). Utjecaj digitalnog gomilanja na okoliš rezultat je potrebe za više poslužitelja za pohranjivanje materijala organizacije ili osobe, posebice usluga pohrane u oblaku. Ove poslužiteljske sobe zahtijevaju velike količine energije za rad, održavanje i hlađenje na optimalnu radnu temperaturu. 

Klasifikacija digitalnog gomilanja kao mentalnog poremećaja može dovesti do toga da organizacije za mentalno zdravlje sve više osvješćuju svoje članove i javnost o tom poremećaju. Znanje se može pružiti tvrtkama kako bi HR i IT funkcije mogle identificirati zaposlenike koji pokazuju osobine koje podsjećaju na digitalno gomilanje. Pomoć se može pronaći i pružiti tim zaposlenicima ako je potrebno.

Implikacije digitalnog gomilanja

Šire implikacije digitalnog gomilanja mogu uključivati:

• Povećan rizik kibernetičke sigurnosti za mnoge tvrtke, što dovodi do toga da tvrtke posvećuju više resursa kibernetičkoj sigurnosti, ali stvaraju oportunitetni trošak za organizaciju.
• Porast broja kampanja podizanja svijesti o mentalnim i ekološkim opasnostima digitalnog gomilanja koje sponzorira vlada, potičući informiraniju populaciju i potičući društveni pomak prema svjesnijim i održivijim navikama digitalne potrošnje.
• Tvrtke društvenih medija stvaraju nove vrste datoteka koje se mogu postaviti samo na ograničeno razdoblje prije brisanja, potičući korisnike da budu promišljeniji u pogledu sadržaja koji stvaraju i dijele, što bi potencijalno moglo potaknuti digitalno okruženje koje je manje pretrpano i fokusiranije na kvalitetu, a ne na kvantitetu.
• Stvaranje nove niše unutar profesije profesionalnih organizatora koja je specijalizirana za pomaganje pojedincima i organizacijama da organiziraju i očiste svoja skladišta digitalnih podataka.
• Porast potražnje za alatima i uslugama digitalnog minimalizma, što dovodi do konkurentnijeg tržišta koje tjera tvrtke da razvijaju rješenja prilagođena korisnicima koja zadovoljavaju široku demografsku skupinu.
• Promjena u poslovnim modelima s tvrtkama koje nude vrhunske usluge za pohranu i organizaciju podataka, što dovodi do potencijalnog povećanja tokova prihoda.
• Potencijalno povećanje vladinih propisa o pohranjivanju i upravljanju podacima, što vodi do strukturiranijeg i sigurnijeg digitalnog krajolika.
• Pojačani fokus na razvoj energetski učinkovitih podatkovnih centara kako bi se ublažio utjecaj digitalnog gomilanja na okoliš, što dovodi do održivijeg digitalnog ekosustava, ali potencijalno povećava početne troškove ulaganja za tvrtke.
• Promjena u obrazovnim programima za uključivanje digitalne pismenosti i organizacijskih vještina, poticanje generacije koja je vješta u učinkovitom upravljanju digitalnim resursima.
• Potencijalni porast istraživačkih i razvojnih inicijativa usmjerenih na stvaranje održivih rješenja za pohranu podataka kao što je pohrana DNK podataka, što dovodi do smanjenja utjecaja podatkovnih centara na okoliš, ali se može susresti s etičkim dilemama i regulatornim preprekama.

Pitanja za razmatranje

• Kakvu bi ulogu trebale imati nevladine organizacije u podizanju svijesti o digitalnom gomilanju?
• Mislite li da ste krivi za neki oblik digitalnog gomilanja u svom osobnom ili poslovnom životu?