Bolovi, dobitci i utrka na Mars

Je li ljudska rasa stvorena za avanturu ili su ljudi stvorili avanturu? Je li istraživanje svemira poticaj znanosti da ispita granice ljudskog napretka i otkrije bolju alternativu planetu Zemlji? Ili je istraživanje svemira manifestacija nezasitne želje čovječanstva za naletom adrenalina, koja se sada prelijeva u hodnike tehnologije i znanosti? 

Obnovljena utrka za Mars i vrhnja fascinacija svemirom pokreću ova pitanja i sveobuhvatno pitanje jesu li glavni igrači u istraživanju svemira tragači za znanstvenom istinom ili tragači za adrenalinskim uzbuđenjem. 

Adrenalin stvara optimalnu verziju našeg tijela smanjujući neke tjelesne funkcije kako bi pojačao druge. To izaziva iznenadni skok u tjelesnom sustavu i tijelo doživljava euforičan potres energije, zbog povećanja disanja i krvnog tlaka, kao i otpuštanja šećera u krvotok. Tijelo tada može djelovati na nadljudskim razinama, posebno u trenucima opasnosti. Tijekom navale adrenalina, tjelesni protok krvi i probava smanjuju se dok prag boli skoči gore. Nakon navale adrenalina i vršnog protoka hormona, tijelo se polako vraća u normalu.  

Dok navalu adrenalina često pokreću instinktivni mehanizmi samoobrane tijela, potraga za avanturom također može izazvati slične osjećaje. Iako su mukotrpni znanstveni i tehnološki koraci koji se poduzimaju u utrci za Mars daleko iznad potrage za ljudskim uzbuđenjima, reakcija javnosti na misiju na Mars podržava ideju da su ljudi privučeni opasnim istraživanjem svemira.  

Sljedeća svemirska letjelica za Mars trebala bi biti lansirana 2020. godine, a uzbuđenje i očekivanja su velika. Nacionalna uprava za zrakoplovstvo i svemir (NASA) prvotno je uvrstila 30 potencijalnih mjesta za slijetanje svemirske letjelice Mars Rover vrijedne 2.5 milijardi dolara. Tri mjesta koja su konačno odabrana su: krater Jezero, suhi ostaci drevnog jezera; Sjeveroistočni Syrtis, u kojem su nekad bili topli izvori; i Columbia Hills.  

Misija rovera Mars 2020 dio je NASA-inog programa istraživanja Marsa za traženje znakova života na Marsu. Uključivat će robotsku bušilicu koja će moći prikupiti uzorke kamenja i tla s Marsa za testiranje na Zemlji i ponovno na Mars. Misija će također steći dragocjene uvide u traženje tehnologije koja bi omogućila ljudski opstanak kada čovjek pokuša sletjeti na Mars za otprilike 30 godina.    

 Provjera stvarnosti  

Putovanje na Mars radi utvrđivanja činjenica i prikupljanja uzoraka 2020. izgledat će kao piknik u hladnom ljetnom danu u usporedbi s ekspedicijom na Mars koja se planira oko 2035. Putovanje je prepuno opasnosti i nije za one sa slabim srcem.  

Mars je četvrti planet od Sunca i lako najsjajniji objekt na noćnom nebu. Rimljani su nazvali Mars po Aresu, bogu rata, a njegove mjesece, Fobos i Deimos, po Aresovim sinovima. Nazivaju ga i 'Crveni planet' zbog crvenog tla koje sadrži željezni oksid.  

Aljaska i gradovi oko arktičkog kruga među su najhladnijim mjestima na zemlji. Ali ne dolaze ni blizu Marsa gdje je prosječna temperatura -81°F, pada na čak -205°F u ekstremnoj zimi i penje se na 72°F ljeti. Atmosfera Marsa uglavnom se sastoji od ugljičnog dioksida i toliko je tanka da voda može postojati samo kao led ili vodena para.  

Tlak na Marsu je toliko nizak da će svaki čovjek koji stoji na Marsu bez zaštite umrijeti trenutno jer će se kisik u njihovoj krvi pretvoriti u mjehuriće. Brzina vjetra za oluje na Marsu obično je veća od 125 mph. Može trajati tjednima i pokriti cijeli planet, čineći je najintenzivnijom poznatom peščanom olujom u svemiru. Mars je drugi najbliži planet zemlji, ali je još uvijek udaljen nevjerojatnih 34 milijuna milja. Da vozite 60 mph u automobilu, trebalo bi 271 godina i 221 dan do stignuća na Mars. 

Dr. John Oakes, predsjednik Društva za istraživanje apologetike i profesor kemije na koledžu Grossmont, vjeruje da je istraživanje Marsa vrijedan pothvat, unatoč početnim preprekama. Kaže da je “uvjeren da se trošak misije na Mars ne može opravdati praktičnim uvjetima. To bi koštalo mnogo desetaka milijardi dolara i nema očitog povrata ulaganja vladi ili privatnim institucijama koje bi to platile. Unatoč tome, … povijest nam govori da fokusirano trošenje resursa u znanstvenom pothvatu, kao što je utrka na Mjesec, na kraju donosi dugoročnu korist. Dr. Oakes je dalje objasnio, "prilično je vjerojatno da ćemo otkriti da je život u jednom trenutku postojao na Marsu. Život, koji je jednom započeo na jednom planetu u Sunčevom sustavu, vjerojatno bi na kraju zasijao život na drugom planetu. 

Ulaznica od 500,000 dolara  

Unatoč opasnostima, Mars ostaje primamljiv prijedlog i za znanost i za poslovanje. Elon Musk, osnivač SpaceX-a predvodi moguću komercijalizaciju putovanja u svemir. Elon ima ambiciozan plan da ne samo odleti ljude na Mars, već i da kolonizira Mars i tamo izgradi novu civilizaciju prije neizbježnog kraja čovječanstva na Zemlji.  

Preko 100,000 ljudi prijavilo se za jednosmjerno putovanje u kolonizaciju Marsa 2022. Cijena je oko 500,000 dolara! 

Elon Musk procjenjuje da stvarni trošak od kupnjom jedne karte za Mars trenutno iznosi oko 10 milijardi dolara. Ali ova bi cijena mogla pasti na 200,000 - 500,000 USD nakon što Interplanetarni transportni sustav SpaceX njegove tvrtke postane potpuno operativan i održiv. 

William L. Seavey je bivši direktor Instituta Greener Pastures i autor knjige AmeriCanada? Prekogranične veze i mogućnosti za „naš jedan veliki grad“. Također želi vidjeti život na Marsu. “Čini se da je Mars mrtav planet,” kaže on, “osim ako mikrobi ne žive duboko ispod površine. Nema atmosfere i malo vode.” On vjeruje, “ljudi bi jednog dana mogli uništiti svoju arku kako tehnologija rata napreduje, a ljudska populacija se širi izvan granica održivosti...Mogli bismo osnovati malu koloniju na Marsu, ali to bi moglo biti samo kasnije 'ponovno zasijavanje' opustošenog planeta zemlji, i nije praktičan ni za što osim za privremeno utočište.” 

NASA procjenjuje da bi prva misija na Mars 2035. koštala oko $ 230 milijardi. Sljedeće misije, koje bi se odvijale u trogodišnjim intervalima, koštale bi preko 284 milijarde dolara. Ukupni trošak kolonizacije Marsa mogao bi lako premašiti 2 trilijuna dolara.