Quantumrun

KREDIT ZA SLIKU: Quantumrun

Jugoistočna Azija; Kolaps tigrova: Geopolitika klimatskih promjena

David Tal, izdavač, futurist
@DavidTalWrites
LinkedIn

Uto, 09 - 15:2020

Ovo ne baš pozitivno predviđanje će se fokusirati na geopolitiku jugoistočne Azije jer se odnosi na klimatske promjene između 2040. i 2050. Dok čitate dalje, vidjet ćete jugoistočnu Aziju koja je bombardirana nestašicom hrane, nasilnim tropskim ciklonima i porast autoritarnih režima širom regiona. U međuvremenu, također ćete vidjeti Japan i Južnu Koreju (koje ovdje dodajemo iz razloga objašnjenih kasnije) kako ubiru jedinstvene koristi od klimatskih promjena, sve dok mudro upravljaju svojim konkurentskim odnosima s Kinom i Sjevernom Korejom.

Ali prije nego što počnemo, da razjasnimo nekoliko stvari. Ovaj snimak – ova geopolitička budućnost jugoistočne Azije – nije izvučen iz ničega. Sve što ćete pročitati zasniva se na radu javno dostupnih vladinih prognoza iz Sjedinjenih Država i Ujedinjenog Kraljevstva, nizu privatnih i vladinih istraživačkih centara, kao i na radu novinara, uključujući Gwynne Dyer, vodeći pisac u ovoj oblasti. Linkovi do većine korištenih izvora navedeni su na kraju.

Povrh toga, ovaj snimak je takođe zasnovan na sledećim pretpostavkama:

Ulaganja vlada širom svijeta za značajno ograničavanje ili preokretanje klimatskih promjena ostat će umjerena do nepostojeća.
Nije poduzet nikakav pokušaj planetarnog geoinženjeringa.
Sunčeva solarna aktivnost ne pada ispod njegovo trenutno stanje, čime se smanjuju globalne temperature.
Nisu izmišljena značajna otkrića u fuzijskoj energiji, niti se globalno ulažu u nacionalnu desalinizaciju i vertikalnu poljoprivrednu infrastrukturu.
Do 2040. klimatske promjene će napredovati do faze u kojoj koncentracije stakleničkih plinova (GHG) u atmosferi prelaze 450 dijelova na milion.
Pročitali ste naš uvod u klimatske promjene i ne tako lijepe efekte koje će one imati na našu vodu za piće, poljoprivredu, obalne gradove i biljne i životinjske vrste ako se ne preduzmu mjere protiv njih.

Imajući na umu ove pretpostavke, slobodno pročitajte sljedeću prognozu.

Jugoistočna Azija se davi ispod mora

Do kasnih 2040-ih, klimatske promjene će zagrijati region do tačke u kojoj će zemlje jugoistočne Azije morati da se bore protiv prirode na više frontova.

Padavine i hrana

Do kasnih 2040-ih, veći dio jugoistočne Azije – posebno Tajland, Laos, Kambodža i Vijetnam – doživjet će ozbiljna smanjenja njihovog centralnog riječnog sistema Mekonga. Ovo je problem s obzirom da Mekong hrani većinu ovih zemalja poljoprivredom i rezervama slatke vode.

Zašto bi se ovo dogodilo? Jer rijeka Mekong se u velikoj mjeri napaja sa Himalaja i Tibetanske visoravni. U narednim decenijama, klimatske promjene će postepeno uništavati drevne glečere koji se nalaze na vrhovima ovih planinskih lanaca. U početku će sve veće vrućine uzrokovati decenije jakih ljetnih poplava dok se glečeri i snježni omotač tope u rijeke, nabujajući na okolne zemlje.

Ali kada dođe dan (kasno 2040-ih) kada Himalaji budu potpuno lišeni svojih glečera, Mekong će se urušiti u sjenu svog nekadašnjeg sebe. Dodajte ovome da će klima koja se zagrijava uticati na regionalne obrasce padavina i neće proći mnogo vremena prije nego što ova regija doživi ozbiljne suše.

Zemlje kao što su Malezija, Indonezija i Filipini, međutim, doživjet će male promjene u količini padavina, a neka područja mogu čak doživjeti i povećanje vlažnosti. No, bez obzira na količinu padavina koje bilo koja od ovih zemalja dobije (kao što smo raspravljali u našem uvodu u klimatske promjene), klima koja se zagrijava u ovoj regiji i dalje će uzrokovati ozbiljnu štetu ukupnom nivou proizvodnje hrane.

Ovo je važno jer region jugoistočne Azije uzgaja značajnu količinu svetske žetve riže i kukuruza. Povećanje od dva stepena Celzijusa moglo bi rezultirati ukupnim padom žetve do 30 posto ili više, što bi naštetilo sposobnosti regije da se prehrani i njegovoj sposobnosti da izvozi pirinač i kukuruz na međunarodna tržišta (što bi dovelo do povećanja cijena ovih osnovnih namirnica globalno).

Zapamtite, za razliku od naše prošlosti, moderna poljoprivreda se oslanja na relativno malo biljnih sorti za uzgoj u industrijskom obimu. Udomaćili smo usjeve, bilo kroz hiljade godina ili kroz ručni uzgoj ili desetine godina genetske manipulacije, a kao rezultat toga oni mogu klijati i rasti samo kada je temperatura "prava za Zlatokosu".

Na primjer, studije koje vodi Univerzitet Reading utvrdili da su dvije od najrasprostranjenijih sorti riže, nizinske ukazuje i visoravni japonica, bili su vrlo osjetljivi na više temperature. Konkretno, ako bi temperature prelazile 35 stepeni Celzijusa tokom faze cvatnje, biljke bi postale sterilne, nudeći malo ili nimalo zrna. Mnoge tropske zemlje u kojima je pirinač glavna hrana već leže na samom rubu ove temperaturne zone Zlatokosa, tako da bi svako dalje zagrijavanje moglo značiti katastrofu.

Ciklone

Jugoistočna Azija se već suočava sa godišnjim tropskim ciklonima, nekoliko godina gore od drugih. Ali kako se klima bude zagrijavala, ovi vremenski događaji će postati mnogo žešći. Svaki jedan posto zagrijavanja klime jednak je otprilike 15 posto više padavina u atmosferi, što znači da će ove tropske cikloni pokretati više vode (tj. postaće sve veći) kada udare na kopno. Godišnje udaranje ovih sve nasilnijih ciklona iscrpiće budžete regionalnih vlada za obnovu i vremenske utvrde, a takođe bi moglo dovesti do toga da milioni raseljenih klimatskih izbeglica pobegnu u unutrašnjost ovih zemalja, stvarajući razne logističke glavobolje.

Gradovi koji tonu

Klima koja se zagrijava znači da se više ledenih pokrivača sa Grenlanda i Antarktika tope u more. To, plus činjenica da topliji okean nabubri (tj. topla voda se širi, dok se hladna voda skuplja u led), znači da će nivo mora značajno porasti. Ovo povećanje će dovesti u opasnost neke od najnaseljenijih gradova jugoistočne Azije, jer se mnogi od njih nalaze na ili ispod nivoa mora iz 2015. godine.

Zato nemojte biti iznenađeni kada jednog dana na vijestima čujete da je silovita oluja uspjela povući dovoljno morske vode da privremeno ili trajno utopi grad. Bangkok bi, na primjer, mogao biti ispod dva metra vode do 2030. ne bi trebalo graditi barijere od poplava koje bi ih zaštitile. Događaji poput ovih mogli bi stvoriti još više raseljenih klimatskih izbjeglica o kojima bi se brinule regionalne vlade.

sukob

Dakle, spojimo gore navedene sastojke. Imamo stalno rastuću populaciju—do 2040. godine u jugoistočnoj Aziji će živeti 750 miliona ljudi (633 miliona od 2015. godine). Imat ćemo sve manje zaliha hrane zbog neuspjele žetve uzrokovane klimom. Imat ćemo milione raseljenih klimatskih izbjeglica od sve nasilnijih tropskih ciklona i poplava mora u gradovima nižim od mora. I imaćemo vlade čiji su budžeti osakaćeni zbog toga što moraju da plaćaju godišnje napore za pomoć u katastrofama, posebno zato što prikupljaju sve manje prihoda od smanjenih poreskih prihoda raseljenih građana i izvoza hrane.

Vjerovatno možete vidjeti kuda ovo vodi: imat ćemo milione gladnih i očajnih ljudi koji su opravdano ljuti zbog nedostatka pomoći svojih vlada. Ovakvo okruženje povećava vjerovatnoću neuspjelih država kroz narodnu pobunu, kao i porast vanrednih vlada koje kontroliše vojska širom regije.

Japan, istočno uporište

Japan očito nije dio jugoistočne Azije, ali je ovdje uguran jer se ovoj zemlji neće dogoditi dovoljno da bi opravdala vlastiti članak. Zašto? Jer će Japan biti blagoslovljen klimom koja će ostati umjerena sve do 2040-ih, zahvaljujući svojoj jedinstvenoj geografiji. Zapravo, klimatske promjene bi mogle koristiti Japanu kroz duže vegetacijske sezone i povećane padavine. A budući da je to treća po veličini svjetska ekonomija, Japan si lako može priuštiti stvaranje mnogih razrađenih barijera od poplava kako bi zaštitio svoje lučke gradove.

Ali, suočen sa pogoršanjem klime u svijetu, Japan bi mogao krenuti na dva puta: sigurna opcija bi bila da postane pustinjak, izolujući se od nevolja svijeta oko sebe. Alternativno, može iskoristiti klimatske promjene kao priliku za jačanje svog regionalnog utjecaja koristeći svoju relativno stabilnu ekonomiju i industriju da pomogne svojim susjedima da se nose s klimatskim promjenama, posebno kroz finansiranje barijera od poplava i napora za obnovu.

Ako bi Japan to uradio, to je scenario koji bi ga stavio u direktnu konkurenciju Kini, koja bi ove inicijative videla kao meku pretnju svojoj regionalnoj dominaciji. To bi primoralo Japan da obnovi svoje vojne kapacitete (posebno svoju mornaricu) za odbranu od svog ambicioznog susjeda. Iako nijedna strana neće moći priuštiti sveobuhvatni rat, geopolitička dinamika regiona bi postala napetija, jer se ove sile nadmeću za naklonost i resurse svojih susjeda iz jugoistočne Azije pogođene klimatskim promjenama.

Južna i Sjeverna Koreja

Koreje su stisnute ovde iz istog razloga kao i Japan. Južna Koreja će imati iste koristi kao i Japan kada su u pitanju klimatske promjene. Jedina razlika je u tome što se iza njegove sjeverne granice nalazi nestabilan susjed s nuklearnim oružjem.

Ako Sjeverna Koreja ne bude u stanju da se okupi kako bi nahranila i zaštitila svoj narod od klimatskih promjena do kasnih 2040-ih, tada bi (zbog stabilnosti) Južna Koreja vjerovatno uskočila sa neograničenom pomoći u hrani. Bili bi voljni to učiniti jer za razliku od Japana, Južna Koreja neće moći povećati svoju vojsku protiv Kine i Japana. Štaviše, nije jasno da li će Južna Koreja moći kontinuirano zavisiti od zaštite SAD-a, koji će se suočiti sopstvenih klimatskih problema.

Razlozi za nadu

Prvo, zapamtite da je ono što ste upravo pročitali samo predviđanje, a ne činjenica. To je takođe predviđanje koje je napisano 2015. godine. Mnogo toga se može dogoditi i desiće se od sada do 2040-ih kako bi se pozabavili efektima klimatskih promjena (od kojih će mnogi biti navedeni u zaključku serije). I što je najvažnije, gore navedena predviđanja se u velikoj mjeri mogu spriječiti korištenjem današnje tehnologije i današnje generacije.

Da biste saznali više o tome kako klimatske promjene mogu utjecati na druge regije svijeta ili da saznate šta se može učiniti da se uspori i na kraju preokrene klimatske promjene, pročitajte našu seriju o klimatskim promjenama putem linkova ispod: