Diploma ili bez diplome? To je pitanje

Obrazovanje je postalo rasprostranjen problem u današnjem društvu.

Mladi ljudi naše generacije postaju frustrirani nedostatkom mogućnosti na globalnom tržištu rada. Tokom burnih izbora 2016. ove godine, Bernie Sanders, stariji Jevrejin, postao je glas mladih. Ne samo da je podijelio svoje stavove s milenijalcima o društvenim pitanjima, već je prenio i njihov bijes zbog toga što su dobili kratak kraj ekonomske slamke. Mladi odrasli bi trebalo da učestvuju u globalnoj ekonomiji zbog svog raspoloživog prihoda; ali ovih dana sav njihov novac se koristi da se izvuku iz dugova.

I kako su nagomilali toliki dug? Studentski krediti.

Troškovi obrazovanja

Sa tržištem rada u sadašnjem stanju, studentima će biti potrebno u prosjeku 20 godina da otplate svoje studentske kredite – imajući na umu da je to samo prosjek. Još uvijek postoji 15% diplomiranih studenata koji će i dalje biti osakaćeni dugovima sve do 50-ih, što je moguće objašnjenje zašto je samo dvije trećine maturanata 2011. nastavilo školovanje nakon srednje škole.

Milenijalci troše novac da idu u školu u nadi da će dobiti obrazovanje za poslove koji brzo nestaju. Šta je onda rešenje? Prvo očigledno rješenje bi bilo da imate beskamatne studentske kredite, ali šta ako je rješenje jednostavnije od toga? Šta ako je moguće da obrazovanje postane nepotreban korak u radnoj snazi?

Studije pokazuju da je to vidljivo manjine imaju tendenciju da brinu o ovom pitanju više od belaca. Hispanoamerikanci, Azijci i Afroamerikanci vjeruju da je četiri godine post-srednjoškolskog obrazovanja put do uspjeha, dok samo 50% bijelih Sjevernoamerikanaca vjeruje da je to istina. Kada se pogledaju brojke, evidentno je da radnici sa diplomom imaju tendenciju da zarade više novca godišnje od onih bez obrazovanja u datoj sredini. Objašnjenje za ovo je da profesionalci kao što su doktori i advokati zarađuju više novca i da su obavezni da pohađaju školu da bi bili na svojim pozicijama.

Današnje tržište rada, koje je veoma konkurentno, otežava studentima da izaberu put za svoju budućnost. Izbor odlaska na fakultet i sticanja diplome, uprkos dugu koji će se neminovno gomilati, mogao bi dovesti do dugoročne karijere. Drugi izbor je da se uputite direktno u radnu snagu, zaobiđete dugove i izgubite sigurnost u dugoročnu stabilnost. Odlučivanje između ove dvije opcije moglo bi promijeniti nečiji život; pa prije donošenja ove ključne odluke postavlja se pitanje: imaju li diplome bilo kakvu vrijednost?

Vrijednost fakultetske/univerzitetske diplome

Koliko često milenijalci čuju istu priču o svojim roditeljima ili bakama i djedovima kako ulaze u radnju, uočavaju natpis „Traži se pomoć“ i tog dana napuštaju posao? Ova metoda je radila mnogo bolje u trgovini, ali shvatili ste poentu. Početkom 1990-ih, 47% raspoloživih poslova nije zahtijevalo diplomu. Zapravo, na mnogim radnim mjestima nije ni tražena srednja škola.

Današnja realnost je da 62% diplomiranih radi na poslovima za koje je potrebna diploma, ali samo 27% njih radi na poslovima koji se odnose na njihov smjer. Šta to znači za studente? Pa, te duge odluke o tome šta diplomirati više nisu potrebne - očito isključujemo visokospecijalizirane profesije kao što su medicina, pravo i inženjering.

Studenti mogu studirati u svojim oblastima interesovanja, a da istovremeno ne osjećaju pritisak da izaberu karijeru. Na primjer, ne treba nužno diploma engleskog jezika da biste bili pisac ili diploma političkih nauka da biste dobili posao u vladi. Čak i fakultet istorije može naći posao u poslovnom sektoru; drugim riječima, mnoge diplome se mogu prenijeti u više područja radne snage. 

Znači li to da diplome postaju zastarjele? Ne baš. Iako su se vremena promijenila, poslodavci i dalje radije zapošljavaju diplomce. Iako se diplomirani student možda ne prijavljuje za posao u svojoj oblasti studija, on/ona je ipak stekao vještine koje post-srednjoškolsko obrazovanje obično daje svojim studentima, kao što su upravljanje vremenom ili kritičko razmišljanje.

U anketi, 93% poslodavaca je reklo da su vještine kao što su kritičko razmišljanje, komunikacija i rješavanje problema važnije od posjedovanja određenog smjera. Još 95% poslodavaca je izjavilo da su inovativno razmišljanje rangirali više od individualnog smjera u svojim standardima zapošljavanja. Silicijumska dolina, na primer, zapošljava više smerova za slobodne umetnosti nego za tehničke.

„Sve više i više, poslodavci će htjeti vidjeti neki dokaz da je potencijalni zaposlenik zaista stekao određene vještine. Dakle, certifikati koji mogu vjerodostojno potvrditi nečiju sposobnost da napiše kompjuterski kod, napiše pristojan esej, koristi tabelu ili održi uvjerljiv govor će vrijediti sve više i više”, kaže profesor Miles Kimball sa Univerziteta u Michigenu.

Sada kada imate sve činjenice i brojke, možete pratiti svoje srce kada odlučite šta biste željeli studirati. Osjetite taj mali nalet nade, zaista ga utopite, jer će taj mali balon optimizma upravo puknuti. Nakon diplomiranja odlazite na visokom nivou sa svim tim znanjem o svom predmetu studija, ali realnost je da vam treba posao. Sada se vraćamo na problem tržišta rada; svo znanje koje ste stekli nije garancija za vaš budući uspjeh.

„Treba tek dokazati da inteligencija ima bilo kakvu vrijednost za preživljavanje," kaže Arthur Clarke, priznati autor naučne fantastike. Dakle, ako vaše ogromno znanje o crnim rupama i posudama od peciva neće odvesti nikuda, kako ćete dobiti posao?

Traženje posla

Većina poslova ovih dana se dobija pronalaženjem ličnosti koje kliknu. Poslodavci žele zaposliti ljude koji im se sviđaju i sa kojima se lako slažu, pa će zaposliti ljude koje već poznaju. Sve te noći koje ste proveli učeći da biste dobili taj GPA nisu bitne ako vaša ličnost ne odgovara poslodavcu.

Čak i ako imate sjajnu ličnost, još uvijek nema koristi od provođenja kasnih noći u biblioteci. Rješenje: izađite i volontirajte, steknite iskustvo, steknite praksu i uspostavite veze sa drugim studentima na događajima ili učešćem u klubovima. Stara izreka "Nije važno šta znaš, već koga znaš" i dalje zvuci istinito.

Ovi savjeti mogu izgledati vrlo jednostavni, ali svakako ih prihvatite. Kao diplomirani fakultet, trebat će vam sva pomoć koju možete dobiti. Kao što Annie kaže, „to je težak život“, a možda je isto tako govorila o tržištu rada. Godine 2011. više od polovine diplomiranih studenata ispod 25 godina bilo je nezaposleno, dok je 13% diplomiranih studenata u dobi od 22 godine bilo u mogućnosti da se zaposli samo na poslovima niže kvalitete. Ovaj broj je pao na 6.7% za diplomce do 27. godine. Dakle, najvjerovatnije nećete naći posao odmah nakon fakulteta, ali strpljenje je vrlina i nadamo se da je bila jedna od vještina koje ste uspjeli razviti tokom vaših godina u učionici.

Još uvijek imate problema s tim izborom? Pa, ti si nosilac svoje budućnosti, ali mi ćemo to sve raščlaniti što je moguće jasnije.

Stopa nezaposlenosti za nove diplomce iznosi 8.9%, dok oni koji odluče da ne nastave više srednje obrazovanje vide stopu nezaposlenosti od 22.9%. Šta je sa onima koji žele karijeru u medicini i obrazovanju? Pa, oni imaju samo stopu nezaposlenosti od 5.4%.