Arktičke bolesti: Virusi i bakterije čekaju dok se led topi

• Autor:
• Ime autora

  Quantumrun Foresight
• Januar 9, 2022

Sažetak uvida

Dok se svijet borio s početkom pandemije COVID-19, neobičan toplinski val u Sibiru je uzrokovao otapanje permafrosta, oslobađajući drevne viruse i bakterije zarobljene u njemu. Ovaj fenomen, zajedno s povećanom ljudskom aktivnošću na Arktiku i izmijenjenim obrascima migracije divljih životinja zbog klimatskih promjena, izazvao je zabrinutost zbog potencijala novih izbijanja bolesti. Implikacije ovih arktičkih bolesti su dalekosežne i utiču na troškove zdravstvene zaštite, tehnološki razvoj, tržišta rada, istraživanje životne sredine, političku dinamiku i društveno ponašanje.

Kontekst arktičkih bolesti

U ranim danima marta 2020., dok se svijet pripremao za široko rasprostranjene mjere blokade zbog pandemije COVID-19, u sjeveroistočnom Sibiru odvijao se poseban klimatski događaj. Ovaj udaljeni region se borio sa izuzetnim toplotnim talasom, sa temperaturama koje su se pele do nečuvenih 45 stepeni Celzijusa. Tim naučnika, posmatrajući ovaj neobičan vremenski obrazac, povezao je pojavu sa širim pitanjem klimatskih promjena. Organizirali su seminar na kojem su razgovarali o potencijalnim opasnostima povezanim sa otapanjem permafrosta, fenomenom koji je postajao sve prisutniji u ovim regijama.

Permafrost je bilo koji organski materijal, bilo da se radi o pijesku, mineralima, stijenama ili zemljištu, koji je ostao smrznut na ili ispod 0 stepeni Celzijusa najmanje dvije godine. Ovaj zamrznuti sloj, često dubok nekoliko metara, djeluje kao prirodna skladišna jedinica, čuvajući sve unutar sebe u stanju suspendirane animacije. Međutim, s rastućim globalnim temperaturama, ovaj permafrost se postepeno topi od vrha prema dolje. Ovaj proces topljenja, koji se odvija u posljednje dvije decenije, ima potencijal da oslobodi zarobljeni sadržaj permafrosta u okoliš.

Među sadržajima permafrosta nalaze se drevni virusi i bakterije, koji su bili zatočeni u ledu hiljadama, ako ne i milionima godina. Ovi mikroorganizmi, kada se jednom ispuste u zrak, potencijalno bi mogli pronaći domaćina i reanimirati. Virolozi, koji proučavaju ove drevne patogene, potvrdili su ovu mogućnost. Oslobađanje ovih drevnih virusa i bakterija moglo bi imati značajne implikacije na globalno zdravlje, potencijalno dovesti do pojave bolesti s kojima se moderna medicina nikada prije nije susrela. 

Ometajući uticaj

Vaskrsavanje virusa baziranog na DNK starog 30,000 godina iz permafrosta od strane virologa sa Univerziteta Aix-Marseille u Francuskoj izazvalo je zabrinutost u vezi s potencijalom budućih pandemija koje potiču sa Arktika. Dok virusi zahtijevaju žive domaćine da bi preživjeli, a Arktik je rijetko naseljen, u regiji se bilježi porast ljudske aktivnosti. Stanovništvo veličine grada useljava se u ovo područje, prvenstveno radi vađenja nafte i gasa. 

Klimatske promjene ne utječu samo na ljudsku populaciju, već i mijenjaju migratorne obrasce ptica i riba. Kako se ove vrste sele na nove teritorije, mogu doći u kontakt sa patogenima koji se oslobađaju iz permafrosta. Ovaj trend povećava rizik od zoonoza, koje se mogu prenijeti sa životinja na ljude. Jedna takva bolest koja je već pokazala svoj potencijal štete je antraks, uzrokovan bakterijama koje se prirodno nalaze u tlu. Epidemija 2016. godine rezultirala je smrću sibirskih irvasa i zarazila desetak ljudi.

Iako naučnici trenutno vjeruju da je malo vjerojatno još jedno izbijanje antraksa, kontinuirani porast globalnih temperatura mogao bi povećati rizik od budućih izbijanja. Za kompanije koje se bave vađenjem nafte i gasa na Arktiku, to bi moglo značiti primjenu strožih zdravstvenih i sigurnosnih protokola. Za vlade bi to moglo uključivati ​​ulaganje u istraživanja kako bi bolje razumjeli ove drevne patogene i razvoj strategija za ublažavanje njihovog potencijalnog utjecaja. 

Implikacije arktičkih bolesti

Šire implikacije arktičkih bolesti mogu uključivati:

• Povećan rizik od prenošenja virusa sa životinje na čovjeka koji potiče od divljih životinja koje naseljavaju arktičke regije. Potencijal ovih virusa da se pretvore u globalne pandemije je nepoznat.
• Povećana ulaganja u studije o vakcinama i naučno praćenje arktičkog okruženja koje podržava vlada.
• Pojava arktičkih bolesti mogla bi dovesti do povećanih troškova zdravstvene zaštite, opterećivanja državnih budžeta i potencijalno dovesti do viših poreza ili smanjenja potrošnje u drugim područjima.
• Potencijal za nove pandemije mogao bi potaknuti razvoj novih tehnologija za otkrivanje i upravljanje bolestima, što bi dovelo do rasta biotehnološke industrije.
• Epidemije bolesti u područjima uključenim u vađenje nafte i plina dovode do nedostatka radne snage u ovim industrijama, utičući na proizvodnju energije i cijene.
• Povećano ulaganje u istraživanje životne sredine i napore očuvanja jer razumijevanje i ublažavanje ovih rizika postaje prioritet.
• Političke tenzije dok zemlje raspravljaju o odgovornosti za rješavanje ovih rizika i troškova povezanih s njima.
• Ljudi postaju oprezniji u pogledu putovanja ili aktivnosti na otvorenom na Arktiku, što utiče na industrije kao što su turizam i rekreacija.
• Povećana svijest i zabrinutost javnosti o bolestima uzrokovanim klimatskim promjenama, podstičući potražnju za održivijim praksama u svim sektorima društva.

Pitanja koja treba razmotriti

• Kako mislite da bi se vlade trebale pripremiti za buduće pandemije?
• Kako prijetnja virusa koji pobjegnu iz permafrosta može utjecati na globalne napore za vanredne situacije u vezi s klimom?