Potencijalna vakcina vodi svetlijoj budućnosti za Alchajmerovu bolest

Alchajmerova bolest i bolesti povezane sa demencijom su među najopasnijima u našem zdravstvenom sistemu, sa globalnim troškovima od preko 600 milijardi dolara godišnje. Uz povećanje broja slučajeva Alchajmerove bolesti za 7.5 miliona godišnje, ovaj trošak će samo rasti. Sadašnjih 48 miliona ljudi kojima je dijagnosticirana je žrtva najskuplje bolesti u svijetu, koja uzrokuje ogroman pritisak na globalni zdravstveni sistem i iscrpljuje naše globalne ekonomije.

Ne samo da to utiče na nas ekonomski, već drastično mijenja živote onih s dijagnozom i njihovih najmilijih. Alchajmerova bolest se obično javlja kod pacijenata starijih od 65 godina (iako se rani početak Alchajmerove bolesti može pojaviti kod onih u 40-im ili 50-im godinama). U ovom trenutku većina prelazi u penziju i doživljava uvođenje nove generacije unučadi; ali mnogi pacijenti sa Alchajmerom se ni ne sećaju da imaju unuke. Nažalost, ovaj gubitak pamćenja obično je praćen zbunjenošću, ljutnjom, opasnim ponašanjem i promjenama raspoloženja, te dezorijentacijom. Ovaj teret je srceparajući za porodice jer one u suštini gube ljude koje najviše vole. 

Šta je tačno Alchajmerova bolest?

Prema Alchajmerovom udruženju, Alchajmerova bolest je „opšti termin za gubitak pamćenja i druge intelektualne sposobnosti dovoljno ozbiljne da ometaju svakodnevni život“. To je najčešći oblik demencije, koji čini 60-80 posto svih slučajeva. Generalno, ljudi žive u prosjeku osam godina nakon dijagnoze Alchajmerove bolesti, iako su neki živjeli i do 20 godina. Ono što počinje blagim promjenama raspoloženja i gubitkom pamćenja, napreduje do potpunog propadanja mozga praćenog gubitkom sposobnosti komunikacije, prepoznavanja bilo kojeg njegovatelja i članova porodice, te sposobnosti da se sami brinu o sebi. Bolest i sve što ona obuhvata je zaista poražavajuća.

Na molekularnom nivou, čini se da su neuroni glavni tip ćelija uništenih Alchajmerovom bolešću. To se događa zbog interferencije u isporuci električnih impulsa između neurona, kao i oslobađanja neurotransmitera. To uzrokuje poremećaj u normalnim vezama živaca u mozgu, mijenjajući način na koji pojedinac tumači svakodnevne situacije. Na kraju, uznapredovala Alchajmerova bolest će dovesti do smrti nerava, a time i ukupnog gubitka tkiva i naknadnog skupljanja u mozgu – od kojih se najveće javlja u korteksu, najvećem delu mozga. Konkretno, hipokampus, odgovoran za formiranje novih sjećanja, pokazuje najveće skupljanje. To je, dakle, uzrok gubitka pamćenja i nemogućnosti da se prisjeti trenutnih i prošlih događaja u životu pacijenta.  

Što se tiče tačnog uzroka Alchajmerove bolesti, naučnici se godinama muče oko odgovora. Međutim, nedavno se većina naučnika složila da je glavna patogeneza bolesti kombinacija β-amiloida i tau proteina. U početnim stadijumima bolesti dolazi do nakupljanja β-amiloidnog plaka, koji prekida moždanu signalizaciju i pokreće imunološki odgovor koji uzrokuje daljnju upalu i smrt stanica. 

Kako bolest napreduje, dolazi do naknadnog povećanja drugog proteina, poznatog kao tau. Tau protein kolabira u upletena vlakna koja se nakupljaju u ćelijama, stvarajući zapetljane. Ove zamršenosti direktno ometaju transportni sistem u proteinima, stoga ometaju prijenos molekula hrane i drugih dijelova ćelije koji su vitalni za funkcionisanje ćelije. Otkriće ovih proteina bilo je revolucionarno za istraživanje Alchajmerove bolesti, jer je naučnicima dalo potencijalnu metu za djelovanje u prevenciji i liječenju Alchajmerove bolesti.

Prošlost 

Studija u Istraživanje i terapija Alchajmerove bolesti zaključili da je između 2002. i 2012. godine obavljeno 413 ispitivanja Alchajmerove bolesti. Od ovih ispitivanja, samo je jedan lijek odobren za upotrebu kod ljudi, ali je njegova stopa neuspjeha bila šokantno visokih 99.6%. Čak i web stranica za lijek, poznata kao NAMZARIC, ima upečatljivo odricanje od odgovornosti, u kojem se navodi da “nema dokaza da NAMZARIC sprječava ili usporava osnovni proces bolesti kod pacijenata s Alchajmerovom bolešću”.

Prema studiji Consumer Report iz 2012. godine, “dostupne studije pokazuju da većina ljudi neće imati nikakvu korist od uzimanja lijeka za [Alchajmerovu bolest]”. Studija i dalje navodi da zbog “relativno visoke cijene i rizika od nuspojava, uključujući rijetke, ali ozbiljne sigurnosne probleme, ne možemo podržati nijedan od lijekova”. To znači da trenutno ne postoji niti jedan lijek koji može izliječiti, spriječiti ili čak ublažiti simptome Alchajmerove bolesti. Oni sa dijagnozom nemaju izbora osim da podlegnu svojoj bolesti.   

Uprkos ovim činjenicama, većina ljudi ne zna da je Alchajmerova bolest neizlečiva. Ovo je najvjerovatnije zbog pogrešnog predstavljanja nalaza javnosti. U prošlosti su mnoga istraživanja navedenih lijekova pokazala mjerljive promjene u mozgu, ali ne predstavljaju točno nikakve promjene u životu pacijenta. Ovo donosi obmanjujuće informacije u javnost, jer smatramo da su ovi nalazi vrijedni. Ne samo da lijekovi imaju mali učinak, već povećavaju rizik od velikih nuspojava kao što su ekstremno oštećenje jetre, drastičan gubitak težine, kronična vrtoglavica, nedostatak apetita, bol u želucu i još mnogo manjih nuspojava i rizik od gubitka težine ograničene koristi. Upravo zbog toga 20-25% pacijenata na kraju prestane uzimati lijekove. Da ne spominjemo da ovi lijekovi mogu koštati pacijente i do 400 USD mjesečno.

Vakcina 

Nije tajna da nešto treba promijeniti. Samo Sjedinjene Države su ove godine uložile 1.3 milijarde dolara za istraživanje Alchajmera, a ništa nije moglo pokazati osim uzastopnih neuspjeha i ograničenih rezultata u liječenju lijekovima. Ovo je ostavilo očajnički poziv za nečim drastičnim i drugačijim. Čini se da su australijski istraživači sa Univerziteta Flinders, zajedno sa američkim naučnicima sa Instituta za molekularnu medicinu (IMM) i Univerziteta Kalifornije u Irvineu (UCI), odgovorili na ovu molbu za pomoć. Tim je na putu da razvije vakcinu koja će liječiti Alchajmerovu bolest.

Kao što je ranije rečeno, nakupljanje β-amiloidnog plaka i tau proteinski spletovi nedavno su proglašeni uzročnicima Alchajmerove bolesti. Nikolaj Petrovsky, profesor medicine na Univerzitetu Flinders u Adelaideu u Južnoj Australiji i dio tima koji je razvijao vakcinu, dalje objašnjava da je funkcija proteina u izazivanju Alchajmerove bolesti dokazana kod transgenih miševa. 

"Ovi transgeni miševi dobijaju ubrzani oblik demencije koji oponaša ljudsku Alchajmerovu bolest", rekao je Petrovsky. “Terapije koje uključuju vakcine i monoklonska antitijela koja blokiraju nakupljanje β-amiloida ili tau [proteina] kod ovih miševa zaustavljaju razvoj demencije, potvrđujući uzročnu ulogu stvaranja ovih abnormalnih proteina.”

Stoga, da bi se bolest uspješno spriječila ili liječila u ranim fazama, potencijalna vakcina bi u početku morala interferirati s β-amiloidom direktnim ciljanjem na nagomilani plak. Za liječenje u kasnijim fazama bolesti, vakcina bi morala ometati funkcioniranje tau proteina. Da bi riješili ovaj problem, naučnici su morali otkriti vakcinu koja bi ometala oba, istovremeno ili uzastopno.

Tako je tim krenuo da otkrije vakcinu koja bi uspešno stupila u interakciju sa proteinima u potrebnom trenutku da bi bila efikasna, koristeći post-mortem mozak pacijenata obolelog od Alchajmerove bolesti. Nalazi njihove studije, objavljeni u Naučni izvještaji u julu 2016. godine, potvrdio da je ovakva vakcina moguća koristeći dva sastojka koji su se pokazali ključnima za njen razvoj. Prvi je bio adjuvans na bazi šećera pod nazivom Advax^CpG. Prema Petrovskom, upotreba ovog adjuvansa „pomaže da se B ćelijama pruži maksimalna stimulacija za proizvodnju specifičnih antitela“. Ovo je spojeno sa drugom platformom za vakcinu, poznatom kao MultiTEP tehnologija. Ovo je "dizajnirano da pruži maksimalnu pomoć T ćelijama B ćelijama koje proizvode antitela, čime se osigurava da vakcina obezbeđuje dovoljno visoke nivoe antitela da bude efikasna."

Svjetlija budućnost

Zahvaljujući timu Univerziteta Flinders i Institutu za molekularnu medicinu, budućnost istraživanja Alchajmerove bolesti obećava. Njihovi nedavni rezultati će voditi put ka budućnosti istraživanja Alchajmerove bolesti, koja je ranije bila poznata kao “groblje za skupe testove na droge”.

Vakcina koju su razvili Petrovsky i tim pokazala je da izaziva više od 100 puta veću količinu antitijela od lijekova koji su bili neuspješni u prošlosti. Tim je to postigao stvaranjem vakcine savršenog 3D oblika koja će inducirati antitijela potrebna da se na odgovarajući način vežu za β-amiloid i tau proteine. Petrovsky kaže: „Ovo nije učinjeno za mnoge neuspjele kandidate koji najvjerovatnije, stoga, nisu proizveli ni dovoljno antitijela ni pravi tip antitijela.”

Petrovsky predviđa da će „cjepivo započeti klinička ispitivanja na ljudima za otprilike dvije godine. Ako se pokaže da je efikasan u takvim ispitivanjima, očekivali bismo da će biti na tržištu za otprilike sedam godina.”