Borba protiv gladi u svijetu uz urbane vertikalne farme

Zamislite da postoji drugi način na koji bi društvo moglo proizvesti istu količinu svježeg, visokokvalitetnog voća i povrća, a da pritom ne iskoristi seosko zemljište za farme. Ili možete samo pogledati slike na Google-u, jer mi zapravo možemo.

Urbana poljoprivreda je praksa uzgoja, obrade i distribucije hrane u selu ili oko njega. Urbana poljoprivreda i poljoprivreda u zatvorenom prostoru su održivi načini proizvodnje željenog voća i povrća bez zauzimanja mnogo zemlje. Komponenta urbane poljoprivrede je vertikalna poljoprivreda – praksa uzgoja biljnog svijeta na okomito nagnutim površinama. Vertikalna poljoprivreda može pomoći u smanjenju gladi u svijetu promjenom načina na koji koristimo zemljište za poljoprivredu.

Kum vertikalnih farmi

Dickson Despommier, profesor prirodnih nauka i mikrobiologije na Univerzitetu Kolumbija, modernizirao je ideju vertikalne poljoprivrede kada je svojim studentima dodijelio zadatak. Despommier je izazvao svoju klasu da prehrani stanovništvo Menhetna, otprilike dva miliona ljudi, koristeći 13 hektara vrtova na krovu. Studenti su utvrdili da će se samo dva posto stanovništva Menhetna hraniti koristeći ove vrtove na krovu. Nezadovoljan, Despommier je predložio ideju vertikalne proizvodnje hrane.

“Svaki sprat će imati svoje sisteme za zalivanje i praćenje nutrijenata. Postojaće senzori za svaku biljku koji prate koliko i koje vrste hranljivih materija je biljka apsorbovala. Imat ćete čak i sisteme za praćenje biljnih bolesti korištenjem DNK čip tehnologija koje otkrivaju prisustvo biljnih patogena jednostavnim uzorkovanjem zraka i korištenjem isječaka različitih virusnih i bakterijskih infekcija. To je vrlo lako za napraviti”, rekao je Despommier u intervjuu za Miller-McCune.com.

U istom intervjuu Despommier kaže da je kontrola ključno pitanje. Sa vanjskim, ruralnim poljoprivrednim zemljištem, nemate gotovo ništa. U zatvorenom prostoru imate potpunu kontrolu. Na primjer, „gashromatograf će nam reći kada da uberemo biljku analizirajući koje flavonoide proizvod sadrži. Ovi flavonoidi su ono što hrani daje ukuse koje volite, posebno za aromatičnije proizvode poput paradajza i paprike. Sve su to standardne tehnologije. Mogućnost izgradnje vertikalne farme sada postoji. Ne moramo praviti ništa novo.”

Postoje mnoge prednosti korištenja vertikalne poljoprivrede. Društvo se mora pripremiti za budućnost kako bi se pozabavilo problemom gladi u svijetu. Svjetska populacija raste eksponencijalno i potražnja za hranom će stalno rasti.

Zašto buduća proizvodnja hrane ovisi o vertikalnim farmama

Prema Despommierovim sajt, „do 2050. godine skoro 80% zemaljske populacije će živeti u urbanim centrima. Primjenjujući najkonzervativnije procjene na trenutne demografske trendove, ljudska populacija će se u međuvremenu povećati za oko 3 milijarde ljudi. Procjenjuje se da će 109 hektara nove zemlje (oko 20% više zemlje nego što je zastupljeno u Brazilu) biti potrebno da bi se uzgajalo dovoljno hrane za njihovu prehranu, ako se nastavi sa tradicionalnim poljoprivrednim praksama kao što se praktikuju danas. Trenutno se u cijelom svijetu koristi preko 80% zemljišta koje je pogodno za uzgoj usjeva.” Vertikalne farme su sposobne da eliminišu potrebu za dodatnim poljoprivrednim zemljištem i mogu pomoći u stvaranju čistijeg okruženja.

Vertikalna poljoprivreda u zatvorenom prostoru može proizvoditi usjeve tijekom cijele godine. Voće koje se može uzgajati samo u određenoj sezoni više nije problem. Količina useva koja se može proizvesti je zapanjujuća.

Svetski najveća zatvorena farma je 100 puta produktivniji od tradicionalnih metoda uzgoja. Japanska zatvorena farma ima „25,000 kvadratnih stopa i proizvodi 10,000 glavica zelene salate dnevno (100 puta više po kvadratnom metru u odnosu na tradicionalne metode) sa 40% manje energije, 80% manje otpada od hrane i 99% manje vode nego na otvorenim poljima“, navodi se u saopštenju. urbanist.com.

Ideja za ovu farmu proizašla je iz potresa i cunamija 2011. koji su potresli Japan. Nestašica hrane i neodrživa zemlja postala je sve veća. Shigeharu Shimamura, čovjek koji je pomogao u stvaranju ove zatvorene farme, koristi skraćene cikluse dana i noći i optimizira temperaturu, vlažnost i osvjetljenje.

Shimamura vjeruje, “Da, barem tehnički, možemo proizvesti skoro svaku vrstu pogona u fabrici. Ali ono što ima najviše ekonomskog smisla je proizvodnja brzorastućeg povrća koje se može brzo poslati na tržište. To za nas sada znači lisnato povrće. Međutim, u budućnosti bismo se željeli proširiti na širi asortiman proizvoda. Ipak, ne razmišljamo samo o povrću. U fabrici se može proizvoditi i lekovito bilje. Vjerujem da postoji vrlo dobra mogućnost da se uskoro uključimo u razne proizvode”.

Usjevi koji se uzgajaju u zatvorenom prostoru mogu se zaštititi od teških ekoloških katastrofa, neželjenih temperatura, padavina ili suša - usjevi u zatvorenom prostoru neće biti pogođeni i proizvodnja usjeva se može nastaviti. Kako se globalne klimatske promjene ubrzavaju, promjene u našoj atmosferi mogu povećati posljedice prirodnih katastrofa i koštati milijarde dolara oštećenih usjeva."

u op-ed u New York Timesu, Despommier je napisao da su „Tri nedavne poplave (1993., 2007. i 2008.) koštale Sjedinjene Države milijarde dolara izgubljenih usjeva, uz još razornije gubitke u površinskom sloju tla. Promjene u obrascima kiše i temperaturama mogle bi umanjiti poljoprivrednu proizvodnju Indije za 30 posto do kraja stoljeća”. Poljoprivreda u zatvorenom prostoru ne samo da može zaštititi usjeve, već i osigurati zalihe hrane.

Još jedna prednost je da, budući da se vertikalna poljoprivreda može uzgajati u gradovima, može se isporučiti bliže potrošačima, čime se smanjuje količina fosilnih goriva koja se koriste za transport i hlađenje. Proizvodnja hrane u zatvorenom prostoru takođe smanjuje upotrebu poljoprivrednih mašina, koje takođe koriste fosilna goriva. Poljoprivreda u zatvorenom prostoru ima sposobnost da značajno smanji emisije ugljičnog dioksida koje uzrokuju klimatske promjene.

Ekspanzija urbanog rasta je još jedan efekat uzgoja u zatvorenom prostoru. Vertikalna poljoprivreda, pored drugih tehnologija, mogla bi omogućiti gradovima da se prošire dok su sami sebi dovoljni hranom. Ovo može omogućiti urbanim centrima da rastu bez uništavanja velikih površina šuma. Vertikalna poljoprivreda također može pružiti prilike za posao mnogim ljudima, pomažući u smanjenju nivoa nezaposlenosti. To je profitabilan i efikasan način uzgoja ogromnih količina hrane, a istovremeno daje prostor za rast gradova.