Managiranje informacija: Političari stvaraju zajednice koje izazivaju podjele na internetu

• Autor:
• ime autora

  Quantumrun Foresight
• Listopada 24, 2022

Sažetak uvida

S povećanom upotrebom društvenih medija, politički stavovi postali su sve više podijeljeni i borbeni. Čini se da mnogi ljudi postoje u stranačkim balonima, fizički i online. Ovu jednostranost potiču političke stranke kako bi svoje birače držale slijepima za stavove i politiku opozicije.

Kontekst krivotvorenja informacija

Tradicionalno, gerrymandering manipulira granicama izbornih okruga kako bi pružio nepravednu prednost političkoj stranci, skupini ili društvenoj klasi izborne jedinice. Ova praksa se često provodi kroz preraspodjelu ili preraspodjelu stanovništva po okrugu. U SAD-u, segregirane četvrti i rasni obrasci glasovanja sugeriraju da stranke dobivaju prednost tijekom preraspodjele ciljanjem na obojene zajednice. 

Gerrymandering je stara praksa, ali s računalnim algoritmima i napretkom umjetne inteligencije (AI), ladice karata mogu izvršiti preraspodjelu s još većom preciznošću, ciljajući na dobro definiranu demografiju glasača.

Uz manipuliranje lokacijom, online izloženost također utječe na subjektivnost birača. Istraživači ove informacije nazivaju gerrymandering. Godine 2019. Massachusetts Institute of Technology (MIT) proveo je studiju koja je sudionike postavila u simulirane gamificirane izbore. Tim je otkrio da komunikacijske mreže (kao što su društveni mediji) mogu iskriviti način na koji drugi planiraju glasovati i povećati mogućnost izbornog zastoja ili ukupne pristranosti.

Istraživači su također stvorili online botove, koji čine oko 20 posto ukupnih sudionika, kako bi snažno podržali samo jednu stranu, koju su znanstvenici nazvali "zealoti". Preko 2,500 volontera sudjelovalo je u ovoj studiji igrajući “igru glasača” pod različitim uvjetima. Nakon višemjesečnog igranja, istraživači su otkrili da na rezultate izbora može značajno utjecati način na koji su informacije iz anketa raspršene po mrežama i aktivnosti fanatika.

Razarajući učinak

Pristup različitim izvorima informacija ključan je za informirano donošenje odluka u demokratskim procesima. Međutim, izazovi nastaju kada društvene mreže ograničavaju protok informacija ili kada informacije iskrivljuju pristrani pojedinci i automatizirani botovi. Studija koju su proveli istraživači s Massachusetts Institute of Technology (MIT) identificirala je fenomen koji se zove informacijski gerrymandering, gdje čak i bez prisutnosti lažnih informacija, distribucija informacija može značajno iskriviti grupne odluke. Ovaj fenomen može stvoriti izbornu pristranost do 20 posto, što dovodi do situacije u kojoj grupa koja bi trebala biti ravnomjerno podijeljena 50-50 može završiti podijeljena 60-40 zbog nejednake distribucije informacija.

Istraživači s MIT-a ispitali su podatke o ko-sponzoriranim prijedlozima zakona u američkom Kongresu i europskim zakonodavnim tijelima, kao i korisničkih mreža na platformama društvenih medija. Pronašli su dokaze o namjernoj manipulaciji informacijama u korist određenih skupina. Ta je manipulacija bila vidljiva u analizi prijedloga zakona o susponzorstvu u SAD-u od 1973. do 2007., gdje je u početku Demokratska stranka imala veći utjecaj. Međutim, s kontrolom Republikanske stranke nad Kongresom 1994., njihov se utjecaj uravnotežio s utjecajem demokrata. Slični obrasci polarizacije uočeni su u šest od osam europskih parlamenata uključenih u studiju.

Nalazi ovog istraživanja naglašavaju potrebu za traženjem informacija iz različitih izvora kako bi se formiralo dobro zaokruženo stajalište, posebice u političkom odlučivanju. Tvrtke, posebno one koje se bave informacijskom tehnologijom i društvenim medijima, možda će trebati ponovno procijeniti svoje algoritme i politike kako bi spriječile manipuliranje informacijama. U međuvremenu, vlade će možda morati razviti propise i smjernice kako bi osigurale pravednu distribuciju informacija, posebno u politički osjetljivim okruženjima. 

Implikacije informacijskog gerrymanderinga

Šire implikacije manipuliranja informacijama mogu uključivati: 

• Povećana upotreba suptilnije tehnologije javnog nadzora za prikupljanje informacija o biračima, kao što je prepoznavanje lica skeniranjem i online aktivnost.
• Istraživačke grupe zajednice prikupljaju i svojim zajednicama daju nepristrane informacije o kandidatima, politikama i još mnogo toga. 
• Povećana upotreba botova fanatika i farmi trolova za preplavljivanje društvenih medija često ekstremističkim idealima, što može rezultirati nasiljem u stvarnom svijetu. 
• Više računalnih propagandnih kampanja političkih stranaka za promicanje stranačkih ideala i širenje lažnih informacija protiv oporbe.
• AI sve više identificira građane koji će vjerojatno glasati za određenu političku stranku ili podržati određeni zakon.
• Ranjivije zajednice koje su na meti manipuliranja ili potiskivanja glasača.

Pitanja za razmatranje

• S kojim ste se primjerima manipuliranja informacijama susreli?
• Kako drugačije manipuliranje informacijama može utjecati na lokalne zajednice?