Zdrav život: higijenske prakse za zarazne bolesti

Zdrav život: higijenske prakse za zarazne bolesti
KREDIT ZA SLIKU:  

Zdrav život: higijenske prakse za zarazne bolesti

    • Autor ime
      Kimberly Ihekwoaba
    • Autor Twitter Handle
      @Quantumrun

    Cijela priča (koristite SAMO dugme 'Zalijepi iz Word' za sigurno kopiranje i lijepljenje teksta iz Word dokumenta)

    Zaraza zaraznim bolestima može se izbjeći jednostavnim korištenjem boljih sanitarnih praksi. Bolesti kao što su upala pluća, dijareja i bolesti koje se prenose hranom mogu se spriječiti poboljšanjem lične i kućne higijene.

    Higijena i preventivne bolesti

    Studije sproveo UNICEF tvrde da je "proljev vodeći ubica djece, čineći devet posto svih smrtnih slučajeva među djecom mlađom od 5 godina u svijetu." Kao odgovor na rastuću krizu, grupa ljudi širom svijeta ─sa ekspertizom u oblasti higijene ─ udružila se kako bi podijelila načine zaštite djece od zaraznih bolesti. Ovo tijelo čini Globalni higijenski savjet (GHC). Njihova vizija fokusira se na edukaciju i podizanje svijesti o korelaciji između higijene i zdravlja. Kao rezultat toga, smislili su pet jednostavnih koraka za borbu protiv bijede zaraznih bolesti koje se mogu spriječiti.

    Prvi korak priznaje ranjivost beba. Poznato je da bebe u mlađoj dobi imaju slab imuni sistem i da su pod visokim rizikom da obole od ove bolesti u prvih nekoliko mjeseci. Jedan od prijedloga za davanje posebne njege je praćenje rasporeda vakcinacije novorođenčadi.

    Drugi korak je potreba za poboljšanjem higijene ruku. Potrebno je da pere ruke u kritičnim situacijama kao što su prije dodirivanja hrane, povratka spolja, nakon korištenja toaleta i nakon kontakta sa kućnim ljubimcima. Godine 2003 Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC)  proveo studiju koja je pokazala važnost dobre higijene u prevenciji dijareje kod djece. U trajanju od devet mjeseci djeca su bila podijeljena na djecu koja su bila izložena promociji pranja ruku i drugu koja nije. Rezultati su pokazali da porodice koje su obrazovane o praksama pranja ruku imaju 50 posto manje šanse da dobiju dijareju. Dalja istraživanja su također otkrila poboljšanje djetetovih performansi. Rezultati su zabilježeni u vještinama kao što su kognicija, motorika, komunikacija, lično-socijalna interakcija i adaptivne vještine.

    Treći korak se fokusira na smanjenje rizika od kontaminacije hrane. Bolesti koje se prenose hranom mogu se spriječiti pravilnim rukovanjem hranom. Osim pranja ruku prije i nakon rukovanja hranom, pesticide treba pažljivo koristiti za ubijanje buba. Skladištenje hrane je takođe ključna za očuvanje hrane. Kuvanu hranu treba pokriti i čuvati koristeći ispravne postupke hlađenja i podgrijavanja.   

    Četvrti korak naglašava čišćenje površina kod kuće i škole. Površine koje se najčešće dodiruju, kao što su kvake na vratima i daljinski upravljači, zahtijevaju redovno čišćenje kako bi se iskorijenile klice.

    Peti korak je zasnovan na rastućoj zabrinutosti u vezi sa rezistencijom na antibiotike. Izbjegnite potrebu za antibioticima poduzimanjem preventivnih mjera. Imunitet djeteta može se poboljšati dodavanjem hrane za jačanje imuniteta u ishranu. To može uključivati ​​citrusno voće, jabuke i banane.

    Ove sanitarne prakse se koriste da izazovu promjenu za zdraviji način života. Želja da se smanji teret uobičajenih zaraznih bolesti neće se samo završiti sa 5 koraka, već će označiti početak rituala koji će se prenijeti na buduće generacije. 

    Oznake
    kategorija
    Oznake
    Polje teme