Energija torija: Zelenije energetsko rješenje za nuklearne reaktore

KREDIT ZA SLIKU:
Image credit
iStock

Energija torija: Zelenije energetsko rješenje za nuklearne reaktore

Energija torija: Zelenije energetsko rješenje za nuklearne reaktore

Tekst podnaslova
Reaktori torija i rastaljene soli mogli bi biti sljedeća “velika stvar” u energetici, ali koliko su sigurni i zeleni?
    • Autor:
    • Ime autora
      Quantumrun Foresight
    • Avgust 11, 2022

    Sažetak uvida

    Kineski razvoj nuklearnih reaktora sa rastopljenom soli na bazi torija označava značajan pomak u globalnoj energetskoj dinamici, nudeći bogatiju i potencijalno sigurniju alternativu uranijumu. Ova tehnologija ne samo da obećava ekološke prednosti smanjenjem toksičnog otpada i emisija ugljika, već i pozicionira Kinu kao potencijalnog lidera u održivom izvozu energije. Međutim, ostaje da se u potpunosti riješi zabrinutost u vezi sa dugoročnim performansama i sigurnosti ovih reaktora, posebno u pogledu korozivnih efekata rastaljene soli i potencijalne zloupotrebe uranijuma-233.

    Energetski kontekst torija

    Kina je 2021. zapanjila globalni energetski sektor najavljujući završetak nuklearnog reaktora s rastopljenom soli na torij. Ova tehnologija alternativne energije mogla bi postati komercijalno dostupna do 2030. 

    Nuklearni reaktori s rastopljenom soli na torijem koriste mješavinu rastaljene soli s torijom ili uranijumom za proizvodnju energije. Kina se odlučila za torij zbog obilne ponude metala u zemlji. Uranijumskim reaktorima drugdje u svijetu također je potrebna voda za potrebe hlađenja, dodajući geološka ograničenja njihovoj konstrukciji. S druge strane, torijumski reaktor koristi rastopljenu so i za transport toplote i za hlađenje reaktora, eliminišući svaku potrebu za konstrukcijom u blizini vodenog tela. Međutim, torij se mora pretvoriti u Uran 233 (U 233) nuklearnim bombardiranjem da bi se pokrenula reakcija. U 233 je visoko radioaktivan.

    Tehnologija koja se koristi u nuklearnim reaktorima s rastopljenom soli na torij je navodno sigurnija jer izgaranje tekućine ublažava rizik da reakcije izmaknu kontroli i nanesu štetu strukturama reaktora. Nadalje, torijski reaktori su ekološki prihvatljiviji jer spaljivanje torija ne proizvodi otrovni plutonij, za razliku od reaktora na uranijumsko gorivo. Međutim, sol može korodirati strukturu reaktora na visokim temperaturama. Korozija uzrokovana oštećenjem soli može potrajati pet do 10 godina da se otkrije, tako da se tek treba u potpunosti utvrditi kako će ovi reaktori raditi s vremenom.

    Ometajući uticaj

    Razvoj reaktora na bazi torija od strane Kine može dovesti do veće energetske nezavisnosti Kine, smanjujući oslanjanje na uvoz uranijuma iz zemalja sa kojima ima napete diplomatske odnose. Uspješna tranzicija na torijumske reaktore omogućila bi Kini da koristi bogatiji i potencijalno sigurniji izvor energije. Ova promjena je posebno značajna s obzirom na trenutnu veliku zavisnost zemlje od uranijuma, kojeg ima manje u izobilju i koji se često nabavlja kroz složene geopolitičke kanale.

    Potencijalno široko usvajanje reaktora na bazi torija predstavlja obećavajući put do značajnog smanjenja emisije ugljika. Do 2040. godine, ovo bi moglo olakšati postepeno ukidanje izvora energije baziranih na fosilnim gorivima, kao što su elektrane na ugalj, koje trenutno daju veliki doprinos zagađenju okoliša i emisiji stakleničkih plinova. Prelazak na torijske reaktore mogao bi se tako uskladiti s energetskim ciljevima i globalnim obavezama za smanjenje emisije ugljika. Osim toga, ovaj pomak bi pokazao široku praktičnu primjenu alternativne nuklearne tehnologije.

    Na međunarodnom planu, kinesko ovladavanje tehnologijom torijskih reaktora moglo bi je pozicionirati kao lidera u globalnim energetskim inovacijama. Ova tehnologija nudi alternativu tradicionalnoj nuklearnoj energiji koja je manje pogodna za oružje, što je čini atraktivnom opcijom za izvoz u zemlje u razvoju. Međutim, neophodan je oprez zbog potencijalne proizvodnje uranijuma-233, nusproizvoda torijumskih reaktora koji bi se mogao koristiti u eksplozivima i oružju na bazi uranijuma. Ovaj aspekt naglašava potrebu za strogim sigurnosnim i regulatornim mjerama u razvoju i postavljanju torijumskih reaktora, kako bi se spriječila zloupotreba uranijuma-233.

    Implikacije energije torija 

    Šire implikacije budućeg uticaja energije torija na energetska tržišta mogu uključivati:

    • Sve više zemalja ulaže u razvoj reaktora rastopljene soli zbog njihovog potencijala da se bezbedno grade bilo gde, zajedno sa njihovom proizvodnjom zelene energije. 
    • Povećano istraživanje radioaktivnih alternativa uranijumu koje se mogu koristiti u nuklearnim reaktorima.
    • Više elektrana se gradi u ruralnim i sušnim regijama, podstičući ekonomski rast u ovim područjima. 
    • Buduća istraživanja izgradnje torijumskih reaktora unutar javne infrastrukture i vojne imovine, kao što su nosači aviona. 
    • Zapadne zemlje pokušavaju koristiti geopolitičke taktike kako bi obuzdale kineski izvoz tehnologije torijskih reaktora jer to predstavlja potencijalnu konkurentsku prijetnju njihovim inicijativama za izvoz energije.
    • Na društvenim mrežama torij se netačno uspoređuje s nuklearnom energijom, što je dovelo do protesta lokalnog stanovništva gdje se predlažu torijski reaktori za izgradnju. 

    Pitanja koja treba razmotriti

    • Vjerujete li da ekološki aspekti energije generisane torijem mogu značajno koristiti društvu u odnosu na njegov destruktivni potencijal kroz povećanu proizvodnju U 233?
    • Kako bi kinesko vodstvo u proizvodnji energije torija moglo utjecati na njenu stratešku poziciju u 2030-ima? 

    Insight reference

    Za ovaj uvid referencirane su sljedeće popularne i institucionalne veze: