Kampanje za neuroprava: Pozivi na neuro-privatnost

• Autor:
• Ime autora

  Quantumrun Foresight
• Juni 16, 2023

Kako neurotehnologija nastavlja da napreduje, zabrinutost zbog kršenja privatnosti također se pojačava. Postoji sve veći rizik da bi se lični podaci sa interfejsa mozga i računara (BCI) i drugih srodnih uređaja mogli koristiti na potencijalno štetne načine. Međutim, prebrza primjena previše restriktivnih propisa mogla bi spriječiti medicinski napredak u ovoj oblasti, zbog čega je važno balansirati zaštitu privatnosti i naučni napredak.

Kontekst kampanja za neuroprava

Neurotehnologija je korištena u raznim primjenama, od izračunavanja vjerovatnoće da će kriminalci počiniti još jedan zločin do dekodiranja misli paraliziranih ljudi kako bi im se pomoglo da komuniciraju putem tekstova. Međutim, rizik od zloupotrebe u podešavanju sjećanja i uplitanja u misli ostaje izuzetno visok. Prediktivna tehnologija može patiti od algoritamske predrasude prema ljudima iz marginalizovanih zajednica, pa ih prihvatanje njene upotrebe dovodi u opasnost. 

Kako neurotehnološki nosivi uređaji uđu na tržište, problemi povezani sa prikupljanjem i potencijalnom prodajom neuroloških podataka i aktivnosti mozga mogu se povećati. Osim toga, postoje prijetnje zloupotrebe vlade u obliku nanošenja torture i promjene sjećanja. Aktivisti za neuroprava insistiraju na tome da građani imaju pravo da štite svoje misli i da treba zabraniti aktivnosti mijenjanja ili upada. 

Međutim, ovi napori ne podrazumijevaju zabranu istraživanja neurotehnologije, već da se njihova upotreba ograniči samo na zdravstvene koristi. Nekoliko zemalja se već kreće da zaštiti svoje građane. Na primjer, Španija je predložila Povelju o digitalnim pravima, a Čile je usvojio amandman kojim svojim građanima daje neuroprava. Međutim, neki stručnjaci tvrde da je donošenje zakona u ovoj fazi preuranjeno.

Ometajući uticaj 

Neurorights kampanje postavljaju pitanja o etici neurotehnologije. Iako postoje potencijalne prednosti korištenja ove tehnologije u medicinske svrhe, kao što je liječenje neuroloških poremećaja, postoji zabrinutost u vezi sa sučeljima mozak-računalo (BCI) za igre ili vojnu upotrebu. Aktivisti za neuroprava tvrde da bi vlade trebale uspostaviti etičke smjernice za ovu tehnologiju i implementirati mjere za sprječavanje diskriminacije i kršenja privatnosti.

Osim toga, razvoj neuroprava također može imati implikacije na budućnost rada. Kako neurotehnologija napreduje, može postati moguće pratiti moždanu aktivnost zaposlenih kako bi se utvrdila njihova produktivnost ili nivo angažmana. Ovaj trend bi mogao dovesti do novog oblika diskriminacije zasnovane na obrascima mentalne aktivnosti. Aktivisti za neuroprava pozivaju na donošenje propisa kako bi se spriječila ovakva praksa i osigurala zaštita prava zaposlenih.

Konačno, pitanje neuroprava naglašava širu debatu oko uloge tehnologije u društvu. Kako tehnologija postaje sve naprednija i integrisana u naše živote, raste zabrinutost zbog potencijala da se koristi za kršenje naših prava i sloboda. Kako etičke kampanje protiv zloupotrebe tehnologije i dalje dobijaju na zamahu, ulaganja u neurotehnologiju će vjerovatno biti strogo regulirana i nadgledana.

Implikacije kampanja za neuroprava

Šire implikacije kampanja za neuroprava mogu uključivati:

• Mnogi pojedinci odbijaju koristiti neurotehnološke uređaje zbog privatnosti i vjerskih razloga. 
• Nacije i države/pokrajine holding kompanije koje koriste i razvijaju ove tehnologije su sve odgovornije i odgovornije. Ovaj trend može uključivati ​​više zakona, zakona i ustavnih amandmana specifičnih za neuroprava. 
• Kampanje za ljudska prava koje vrše pritisak na vlade da priznaju neurološku raznolikost kao ljudsko pravo i da osiguraju da osobe sa neurološkim stanjima imaju pristup zdravstvenoj zaštiti, obrazovanju i mogućnostima zapošljavanja. 
• Više ulaganja u neuroekonomiju, stvaranje novih radnih mjesta i pokretanje inovacija u BCI, neuroimaging i neuromodulacija. Međutim, ovaj razvoj bi mogao pokrenuti i etička pitanja o tome ko ima koristi od ovih tehnologija, a ko snosi troškove.
• Standardi za tehnološki razvoj koji zahtijevaju veću transparentnost, uključujući međunarodne okvire u vezi sa prikupljanjem i korištenjem podataka.
• Nove neurotehnologije, kao što su nosivi EEG uređaji ili aplikacije za treniranje mozga, osnažuju pojedince da prate i kontroliraju svoju moždanu aktivnost.
• Izazovi stereotipima i pretpostavkama o "normalnom" ili "zdravom" mozgu, naglašavajući raznolikost neuroloških iskustava u različitim kulturama, spolovima i starosnim grupama. 
• Veće prepoznavanje neuroloških smetnji na radnom mjestu i potreba za smještajem i podrškom. 
• Etička pitanja o korištenju neurotehnologija u vojnim ili policijskim kontekstima, kao što je detekcija laži na bazi mozga ili čitanje misli. 
• Promjene u načinu dijagnosticiranja i liječenja neuroloških stanja, kao što je prepoznavanje važnosti njege usmjerene na pacijenta i personalizirane medicine. 

Pitanja koja treba razmotriti

• Da li biste vjerovali da koristite neurotehnološke uređaje?
• Mislite li da su strahovi od kršenja neuroprava prenaglašeni zbog ranog razvoja ove tehnologije?