Zdrav život: higijenske prakse za zarazne bolesti

Zaraza zaraznim bolestima može se izbjeći jednostavnim korištenjem boljih sanitarnih praksi. Bolesti poput upale pluća, proljeva i bolesti koje se prenose hranom mogu se spriječiti poboljšanjem osobne i kućne higijene.

Higijena i prevencija bolesti

Studije koje je proveo UNICEF tvrde da je "proljev vodeći ubojica djece, čineći devet posto svih smrti među djecom mlađom od 5 godina u svijetu." Kao odgovor na rastuću krizu, grupa ljudi širom svijeta ─ sa stručnim znanjem u području higijene ─ udružila se kako bi podijelila načine za zaštitu djece od zaraznih bolesti. Ovo tijelo čini Globalno vijeće za higijenu (GHC). Njihovo vizija usmjerena je na edukaciju i podizanje svijesti o povezanosti higijene i zdravlja. Kao rezultat toga, došli su do pet jednostavnih koraka za borbu protiv bijede zaraznih bolesti koje se mogu spriječiti.

Prvi korak je priznanje ranjivosti beba. Poznato je da bebe u nježnoj dobi imaju slab imunološki sustav i da su pod velikim rizikom od zaraze bolešću u prvih nekoliko mjeseci. Jedan od prijedloga za pružanje posebne skrbi je pridržavanje rasporeda cijepljenja za novorođenčad.

Drugi korak je potreba za poboljšanjem higijene ruku. Obavezno je oprati ruke u kritičnim situacijama kao što su prije dodirivanja hrane, povratka izvana, nakon korištenja toaleta i nakon kontakta s kućnim ljubimcima. Godine 2003., Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC)  proveli su studiju koja je pokazala važnost dobre higijene u odnosu na prevenciju proljeva kod djece. Tijekom devet mjeseci djeca su podijeljena na onu koja je bila izložena promociji pranja ruku i onu koja nije bila izložena. Rezultati su pokazali da su obitelji koje su bile educirane o praksi pranja ruku imale 50 posto manju vjerojatnost da će dobiti proljev. Daljnja istraživanja također su otkrila poboljšanje djetetove izvedbe. Rezultati su zabilježeni u vještinama kao što su kognicija, motorika, komunikacija, osobno-socijalna interakcija i adaptivne vještine.

Treći korak usmjeren je na smanjenje rizika od kontaminacije hrane. Bolesti koje se prenose hranom mogu se spriječiti pravilnim rukovanjem hranom. Osim pranja ruku prije i nakon rukovanja hranom, pesticide treba koristiti pažljivo za ubijanje insekata. skladištenje hrane također je ključno za čuvanje hrane. Kuhanu hranu treba pokriti i skladištiti prema ispravnim postupcima hlađenja i podgrijavanja.   

Četvrti korak ističe čišćenje površina u kući i školi. Površine koje se najčešće dodiruju, kao što su kvake na vratima i daljinski upravljači, zahtijevaju redovito čišćenje kako bi se iskorijenile klice.

Peti korak temelji se na sve većoj zabrinutosti u vezi s otpornošću na antibiotike. Izbjegnite potrebu za antibioticima poduzimanjem preventivnih mjera. Imunitet djeteta može se poboljšati dodavanjem namirnica koje jačaju imunitet u prehranu. To može uključivati ​​agrume, jabuke i banane.

Ove sanitarne prakse koriste se za poticanje promjena za zdraviji stil života. Želja za smanjenjem tereta uobičajenih zaraznih bolesti neće samo završiti s 5 koraka, već će označiti početak rituala koji će se prenijeti na buduće generacije.