Korporativni kardio i druge buduće radosti u uredu

Za moj 20. rođendan poklonio sam Fitbit. Moje početno razočaranje preraslo je u interesovanje. Koliko sam koraka napravio dnevno? Koliko sam zaista bio aktivan? Kao zaposlen student koji je stekao izazovnu naučnu diplomu u Bostonu, bio sam uvjeren da lako premašujem dnevne preporuke za svaki dan. Međutim, otkrio sam da je moj um izuzetno aktivniji od mog tijela. U svom prosječnom danu postigao sam samo 6,000 od preporučenih 10,000 koraka. Ona moka od bijele čokolade koju sam jela ujutro prije laboratorije vjerovatno je utjecala na mene više nego što sam mislila.

Pojava tehnologije za praćenje fitnessa bila je zaista znak za buđenje zbog neravnoteže hrane i aktivnosti. Zaklela sam se da ću svakih nekoliko dana umetnuti odlazak u teretanu u svoj raspored. Ali s teretanom udaljenom milju hoda, i vrućinom i kišom Bostona koji su prijetili iznad Charlesa, bilo je lako uvjeriti sebe da odložim kardio trening. Sedmice su prolazile bez trunke eliptike. Rekao sam sebi da ću nakon diplomiranja biti zdrav. Sada sa jednim stepenom van grudi i diplomom koji se nazire na horizontu, pitam se kada ću ikada moći udobno da uklopim vježbanje u svoj raspored – obeshrabrujuća misao, kao neko ko se oduvijek borio sa kilogramima. Ali budućnost je sazrela sa mogućnostima. Nedavni trend ukazuje na prelazak na vježbanje na radnom mjestu, pri čemu se poslodavci aktivno interesuju i uključuju u zdravlje i dobrobit svojih zaposlenika.

Studije sprovedene u cilju borbe protiv epidemije gojaznosti pokazuju da je prevencija gojaznosti lakši put od razvijanja tretmana za gojazne (Gortmaker, et.al 2011). To znači da možemo očekivati ​​tranziciju u društvo zdravstvene svijesti i radno okruženje koje promovira dobrobit. Kada moji unuci postanu poslovni moguli i moćni izvršni direktori, časovi vježbanja i napredna stolna i kancelarijska tehnologija bit će uobičajena pojava. Za borbu protiv gojaznosti, kompanije će snažno poticati ili nalagati određeni nivo vježbanja tokom radnog dana i ulagati napore da poboljšaju stolice i drugi namještaj koji doprinose uobičajenim oboljenjima na radnom mjestu kao što su karpalni tunel, povrede leđa i problemi sa srcem.

Globalna epidemija gojaznosti

Promjene u našem društvu dovele su do globalne epidemije gojaznosti sa kojom se suočavaju sve zemlje. „Prelazak sa individualne na masovnu pripremu smanjio je vremensku cenu potrošnje hrane i proizveo više visoko obrađenu hranu sa dodatkom šećera, masti, soli i pojačivača ukusa i plasirao ih na tržište sve efikasnijim tehnikama“ (Gortmaker et. al 2011). Ljudi su se počeli oslanjati na prethodno upakovanu hranu umjesto na individualnu pripremu svježih sastojaka. Ova promjena radi pogodnosti dovela je do iscrpljivanja fokusa na ono što ulazi u naša tijela. Ovaj fenomen, u kombinaciji sa padom aktivnosti zbog napredne tehnologije, doveo je do onoga što je gospodine. Zvao je David King, bivši glavni naučni savjetnik Ujedinjenog Kraljevstva pasivna gojaznost, gdje pojedinci imaju manji izbor u pogledu zdravstvenog stanja i težine nego decenijama ranije (King 2011). Faktori iz „nacionalnog bogatstva, vladine politike, kulturnih normi, izgrađenog okruženja, genetskih i epigenetičkih mehanizama, bioloških osnova preferencija u hrani i bioloških mehanizama koji regulišu motivaciju za fizičku aktivnost utiču na rast ove epidemije” (Gortmaker et. al 2011). Rezultat je generacija pojedinaca koji iz godine u godinu stalno dobijaju na težini zbog kontinuirane male energetske neravnoteže koju ne mogu regulirati.

Uticaj gojaznosti na društvo je ogroman. Predviđa se da će do 2030. gojaznost proizvesti šest do osam miliona dijabetičara, pet do sedam miliona slučajeva srčanih bolesti i moždanog udara i stotine hiljada više oboljelih od raka. Rast svih ovih bolesti koje se mogu spriječiti povećat će državne izdatke za zdravstvo za 48-66 milijardi dolara svake godine. Kako se težina pojedinca povećava, raste i rizik od raka jednjaka, raka boje, raka žučne kese i raka dojke u postmenopauzi, kao i neplodnosti i apneje u snu. Općenito, “višak tjelesne težine povezan je s negativnim efektima na dugovječnost, godine života bez invaliditeta, kvalitet života i produktivnost” (Wang et.al 2011).

Akcija protiv gojaznosti

Akcije koje sprečavaju gojaznost biće najefikasnije u suzbijanju epidemije gojaznosti. Gojaznost pogađa stanovništvo u svim regijama svijeta, pri čemu zemlje s višim prihodima osjećaju najveći učinak. Osim promjene ponašanja pojedinca i bližeg regulisanja unosa i potrošnje energije, intervencija se mora desiti iu drugim aspektima društva, uključujući škole i radno mjesto (Gortmaker et.al 2011). Kompanije koje nude izbor između stojećih i sjedećih stolova također mogu pomoći u poboljšanju zdravlja svojih zaposlenika. The FitDesk prodaje stolove za bicikle i eliptičnu ploču ispod stola koja omogućava zaposlenima da vježbaju dok rade. Web stranica prikazuje muškarca u punom odijelu i cipelama kako vozi bicikl dok razgovara telefonom i skroluje po laptopu. Razgovarajte o multitaskingu.

Vježbanje uključeno ili propisano na radnom mjestu će pojedincima koji jednostavno ne mogu uklopiti odlaske u teretanu u svoj raspored dati priliku da redovno vježbaju. Japanske kompanije počele su da sprovode takve mere zakazujući programe vežbi tokom radnog vremena. Ove kompanije su utvrdile da su „ključni pokretači uspeha kompanije sami radnici; njihovo fizičko i mentalno zdravlje, a time i njihovu sposobnost da budu produktivni”. Japan je otkrio da stvaranje više mogućnosti za zaposlene da ustanu sa svojih stolova i kreću se smanjilo stopu zdravstvenih problema povezanih sa sjedenjem za stolom, kao što su bolesti srca i dijabetes tipa 2 (Lister 2015).

Prednosti korporativnog kardio treninga

Osim smanjenja zdravstvenih troškova i poboljšanja kvaliteta života korporativne klase, postoje koristi od olakšavanja zdravlja kancelarijskih radnika. Kompanije će imati koristi od smanjenih dana bolovanja za njihovu radnu snagu i minimizirati zabrinutost koju izražavaju za dobrobit svojih zaposlenih. Postoje i emocionalne i psihološke prednosti poboljšanja zdravlja u kancelariji. Zdraviji zaposleni imaju više energije, više samopouzdanja, a time i više povjerenja kod svojih vršnjaka. Pojedinac koji osjeća da mu poslodavac poboljšava kvalitet života imat će više motivacije da počne raditi i sa strašću obavlja svoje zadatke. Zdravi zaposlenici preuzimaju više liderskih ciljeva i više su motivisani da se poboljšaju napredujući na ljestvici kompanije.

Poboljšani stav kancelarije dovodi do veće produktivnosti i efikasnosti. Zdraviji radnici će dovesti do zdravije porodice i zdravije omladine, boreći se protiv gojaznosti u porodičnim jedinicama. Kada kompanije ulažu u uspjeh i dobrobit svojih radnika, profitiraće od posla koji obavljaju. Osim toga, vjerojatnije je da će zaposlenici koji komuniciraju u opuštenijim okruženjima, kao što su fitnes kardio časovi, uspostaviti pozitivne odnose. Poslodavci ne bi morali da organizuju retretove za izgradnju tima da se njihovi zaposleni redovno sastaju u teretani kompanije za časove zdravlja i dobrog zdravlja (Doyle 2016).